Nek’ zvone zvona…

Da, da, zvonila su od davnina, a zvonit će dalje bez zabrana jer njihov zvon se više ne ubraja u buku (kao nekad). Mogu se čuti u bilo kojem trenutku. Zar je taj mio zvuk koji “mistično veže zemlju s nebom, vrijeme zemaljsko s vječnošću božanskom” (kako piše Ivan Bosilj) ikad bio buka?

Kineska zvona iz 433. prije Krista

.....................

Prva zvona nisu imala veze s religijom. Njima se signaliziralo kad bi prijetila poplava, kad bi buknuo požar, kada se približavao neprijatelj…Zvono, kao sredstvo za signalizaciju, u Kini je, sudeći prema sačuvanim crtežima na kostimima, bilo poznato već prije više od četiri tisuće godina. Pretpostavlja se da su odatle prva zvona stigla na Bliski istok. U Egiptu su njima zvonili prigodom svetkovine u čast boga Ozirisa, a od Egipćana su taj običaj preuzeli ostali antički narodi. 

Budističko zvono, Indija

.........................

Zvonom su budili usnula božanstva u Ateni, pozivali narod u hramove u starom Rimu, zvoncem je bila ukrašena odjeća sudionika rimskih bakanalija. U 7. stoljeću u Europi zvona još nisu bila tako poznata kao na istoku. Bila su tako neobična da su se franačke trupe koje su opsjedale Orleans razbježale glavom bez obzira kad su se u tamošnjoj crkvi oglasila zvona. Kasnije su se brzo navikli. Kad bi opsadna vojska zauzela neki grad ili tvrđavu, sva zatečena zvona pripala bi teoretski zapovjedniku topništva. Samo teoretski, jer se on za otkupninu obično odricao prisvajanja. To pravo na zvona vrijedilo je još u početku 19. stoljeća.

Zvono iz Irske 7.-8. stoljeće

.................

U kršćanstvu su se zvona počela koristiti tek u sedmom stoljeću za vrijeme pape Sabinijana (604. – 606.). Neke religije još ni danas nisu prihvatile zvono. Kod muslimana je čak i zabranjeno zvoniti. Prema njihovu vjerovanju, zvuk zvona remeti spokoj duša u dženetu (raju).

Srednjovjekovno zvono

.......................

Zvona su oblikom različita. Ali, oblik pletene košnice sačuvao se od doba gotike do današnjih dana. Od toga doba zvona su često ukrašavana pismom, zavjetom darovatelja, grbovima, medaljonima i likovima svetih, godinom lijevanja, ljevaonicom i majstorima.

Poznato zvono je u auli osiguravajućeg društva Lloyd u Londonu. To je zvono izvučeno s morskog dna. Visjelo je na kljunu broda Lutine, osiguranog u Lloydu, koji je na putu iz Yarmouth Roadsa za Cuxhaven 1799. godine potonuo blizu nizozemske obale. Na brodu je bio zlatni tovar u vrijednosti od milijun i pol engleskih funti. Još se i danas oglašava za uzbunu – svojim muklim zvukom objavljuje da se negdje nekom brodu dogodila nesreća. Jedan udarac u zvono označavao je konačnu propast broda, a dva udarca da se brod, koji je smatran izgubljenim, ponovno javio. Izuzetno, zvono se 1938. godine oglasilo više puta u povodu uspješnog vađenja prve zlatne poluge s potonulog broda Lutine.

Među najslavnija zvona na svijetu ubraja se Liberty Bell (Zvono slobode). Iz Londona je u Philadelphiju stiglo 1752. Ali, prije nego je bilo obješeno, netko ga je odlučio isprobati. Tim prvim udarom klatna 943 kg teško zvono je napuklo. Dva puta je bilo popravljano da bi mu se vratio njegov ugodni zvuk. Zvonilo je prigodom čitanja Deklaracije o nezavisnosti i proslava nekih drugih važnih datuma i događaja. Oglasilo se i u povodu smrti Georgea Washingtona 1799. godine, francuskog generala i državnika Marquisa de Lafayettea 1834. i glavnog suca Vrhovnog suda Johna Marshalla 1835. Zvonilo je još jednom – na obljetnicu Washingtonova rođenja 1846. i otad nikad više. Samo ime Zvono slobode, tj. Liberty Bell, dala mu je skupina abolicionista 1839. godine, inspirirana riječima uklesanim u zvono: "Objavi slobodu zemlji i svim ljudima koji u njoj žive". Tom je slavnom zvonu i skladatelj John Philip Sousa posvetio jednu od svojih koračnica. Danas je u staklenom paviljonu usred prekrasno uređenog parka.

Zvono je i glazbeni instrument, pa se javlja i u djelima mnogih skladatelja. Tako je, na primjer, Richard Wagner ukomponirao toliko zvonjave u Parsifalu da bi za postizanje tih zvučnih efekata bile potrebno oko 23 tone zvona. Ali, na predstavi Parsifala toliko zvona nisu mogli smjestiti u kazalište pa su nadomještena brončanim polukuglama. I u djelima Wagnera, Mahlera i Straussa kompozicije su posvećene zvonima.

 ----------------   Još zanimljivosti o zvonima   ---------------- 

• Najstarije je zvono u Berlinu, u Egiptološkom muzeju (Asirski odjel). Pretpostavlja se da potječe iz jedne palače u Ninivi, i to iz vremena Salmansara II. Ima oblik košnice promjera 4,5 cm, a visoko je 8 cm. Obod mu je ukrašen mitskim motivima, a izliveno je iz bronce.

• Najveće zvono na svijetu je zvono poznato kao Car zvono (Car Kolokol), nalazi se u moskovskom Kremlju i teško je oko 200 tona. Liveno je od 1733. do 1735., ali se otkinulo neposredno nakon što je obješeno, a da nikad nije zazvonilo. Otad stoji na zemlji i kao spomenik kulture spada u znamenitosti Kremlja i Moskve. 
•  U mađarskom gradu Kiseku (Köszeg), poznatom po turskoj opsadi u 16. stoljeću, zvona zvone sat prije nego u drugim gradovima, tj. u 11 sati. To je u spomen na činjenicu da je turska vojska pod vodstvom sultana Sulejmana “odmaglila” u 11 sati prije podneva ispod tamošnje tvrđave koju je junački obranio Nikola Jurišić 1532. godine.
• Na samom vrhu (2275 m) poznatog skijališta Kronplatz u Italiji najveće je zvono u Alpama – Concordia 2000. Zvono zvoni srijedom, petkom i subotom. Teško je 18,1 tonu, promjer mu je 3 metra, a ton kojim zvoni je cis.

• Sigismundovo zvono

Sigismundovo zvono, izliveno 1520. godine, teško osam tona, najveće je zvono u Poljskoj. Danas se čuva u katedrali Krakovske tvrđave Wawel.

•   Crkveno zvono katedrale u Kölnu, poznato pod nazivom Kaiserglocke (Carsko zvono), teži više od 25 tona.
• Na peterokatnom zvoniku Ivana Velikog u Kremlju bilo je 37 zvona. Danas možemo samo zamisliti kako je bilo njihovo suzvučje. 
• Za najljepše zvono kršćanstva nominirano je zvono u katedrali u Erfurtu (Die große glocke Gloriosa), izliveno 1497.
• U crkvi sv. Petra u Rimu zvoni zvono teško 14 tona. 
• Najveće austrijsko zvono je Pummerin na tornju Stephansdoma. Izliveno je 1711. od 180 turskih topova. 
• Najstarije zvono u Austriji potječe iz 1200. godine, ali nije poznat njegov autor.
• Mađari nemaju niti jedno sačuvano zvono iz 13. stoljeća.
• U Njemačkoj su sačuvana dva zvona iz 11. i 12. stoljeća.
• Prema knjizi Ivana Kukuljevića Sakcinskoga "Prvostona crkva zagrebačka", katedrala je 1856. godine imala sedam zvona: Blažene Djevice Marije, Sv. Stjepana kralja, Prebendara, Malo zvono, Sv. Kvirina, Sv. Ladislava i Presveto Trojstvo
• Danas najstarije zvono u katedralnim zvonicima nosi ime sv. Stjepana kralja, teži 1300 kg, a izliveno je 1777. godine.
• Najveće je zvono na zagrebačkoj prvostolnici zvono Presvetog Trojstva, teško 6454 kg iz 1843. godine. Njegov duboki zvuk može se u Zagrebu čuti svakog punog sata, kad satni mehanizam udaranjem bata po njemu oglašava satove.
• Na velikom zvonu katedrale sv. Petra u Ženevi piše "Pestene fugo, pello daemones" ("Gonim kugu, tjeram vragove").
•  Najčešći natpis na zvonima crkava na Zapadu je: "Vivos voco, mortuos plango, fulgura frango" ("Žive dozivam, mrtve oplakujem, munje lomim").
• Zanimljivo je da se bosanski grad na lijevoj strani Drine Zvornik nekada zvao Zvonik. Turci su ga zauzeli 1460. godine, samostan pretvorili u džamiju 1519. godine, a ime grada promijenili u Zvornik.

Zvono iz Irske 7.-8. stoljeće   U kršćanstvu su se zvona počela koristiti tek u sedmom stoljeću za vrijeme pape Sabinijana (604. – 606.). Neke religije još ni danas nisu prihvatile zvono. Kod muslimana je čak i zabranjeno zvoniti. Prema njihovu vjerovanju, zvuk zvona remeti spokoj duša u dženetu (raju).