Za bistre i znatiželjne glave

ZA BISTRE I ZNATIŽELJNE GLAVE

Nevjerojatno, ali ipak istinito

četvrtak, 29. prosinca 2016.

Je li Sokrat zbilja predvidio svoj kraj, a Swedenborg osjetio požar u 480 km udaljenom Stockholmu? Vjerujete li da se Dante pojavio u snu sinu i rekao mu gdje su zagubljena pjevanja? Zvuči nevjerojatno, ali...

 Nevjerojatno, ali ipak istinito

Većina znanstvenika ne želi priznati slučajeve predosjećaja kao činjenicu ne zato što u takvu mogućnost ne vjeruju, nego se plaše da će ih smatrati neozbiljnima. Iako u to vjeruju, ne usuđuju se glasno potvrditi da u tome 'ima nečega'. Jednako tako ne vjeruju ni u snove.

Sokratov kraj

Sokratova smrtJacques-Louis David (1787.)

■ Kada je 399. godine prije Krista primio vijest da je osuđen na smrt, grčki filozof Sokrat ostao je posve miran i nije se žalio na kaznu. Predosjećao je da mu je došao kraj. Rekao je da ga je cijeli život vodio glas nekog nevidljivog savjetodavca, a da je sad taj glas utihnuo. On je to protumačio kako mu je došlo vrijeme za odlazak na drugi svijet te mirno ispio ponuđeni otrov.

Požar u Stockholmu

■ Početkom 19. stoljeća švedski znanstvenik i filozof Emanuel Swedenborg (1688. − 1772.) opisao je svojim prijateljima u Göteborgu požar koji je izbio u Stockholmu udaljenom od njih 480 kilometara. Čak im je rekao i točan sat kad će požar biti ugašen. Swedenborg je predvidio i početak i kraj požara prije nego što je vijest o izbijanja požara stigla do njih. Bio je ozbiljan i cijenjen čovjek, bavio se raznim područjima poput metalurgije, minerologije, kemije, geologije, anatomije, fiziologije, psihologije, paleontologije, biologije, astronomije.

Goethe preko mosta

■ Oko 1800. godine najveći i najsvestraniji njemački književnik i mislilac Johann Wolfgang von Goethe (1749. – 1832.) “vidio” je ( kako je kasnije pričao) samog sebe, samo 8 godina starijeg, kako prelazi preko jednog mosta. U tom trenutku tome nije pridavao važnost. Ali, kad je točno osam godina kasnije, odjeven kao u toj viziji, prešao preko tog mosta, samo u suprotnom smjeru, sjetio se svog “viđenja”.

Ista sudbina Titana i Titanika

■ Godine 1898. objavljena je novela “Uzaludnost ili olupina Titana” (Futility, or the Wreck of Titan) pisca Morgana Robertsona. Počevši od sličnosti imena brodova, sudbine literarnog Titana i stvarnog Titanika poklapaju se u toliko detalja da se čovjek s pravom zapita: je li to moguće? Oba su bila proglašena nepotopivima, Titan je imao 70.000 tona istisnine, a Titanik 66.000 tona, dužine su im bile 800, odnosno 882,5 stopa, oba su imala po tri propelera i postizali su identičnu brzinu od 23 čvora. Imali su Titan 24, a Titanik 20 čamaca za spašavanje. Oba broda su u travnju (1898. odnosno 1911.) isplovila na svoje prvo (i posljednje) putovanje, oba su stradala u sudaru s ledenom santom. Potonuvši, odnijeli su u dubinu Atlantika Titan 3000 putnika i članova posade, a Titanik 2200.

Vidjela svoje ranjavanje dvije godine prije

■ Francuska heroina Ivána Orleánska (1412. – 1431.), kojoj su "glasovi s neba" naredili da spasi Francusku, na čelu samo nekoliko stotina Francuza, zauzela je 29. travnja 1429. Orléans. Prije bitke “vidjela je” točno mjesto na ramenu u koje će je kasnije pogoditi strijela, i to ispričala suborcima. U proljeće 1430. krenula je s vojskom u pomoć mjestu Compiégneu. Pogodila ju je strijela baš u ono mjesto na ramenu koje je prije dvije godine “vidjela”. Burgundijski su je vojnici tako ranjenu oborili s konja, a kasnije predali Englezima.

Upute primljene u snu

■ Jacopo Alighieri, sin talijanskog pjesnika Dantea Alighierija (1265. – 1321.), ni nekoliko mjeseci nakon očeve smrti nije mogao naći 13 posljednjih pjevanja "Božanstvene komedije". Neuspješno je prevrnuo cijelu kuću, a onda je jedne noći usnuo san da mu je otac pokazao gdje su spisi. Tako je po očevim “uputama” drugi dan našao ta pjevanja.

Ima li u svemu ovome “nečega” ili su to samo prazne priče? Da, zaista zvuči nevjerojatno. U što ćete vjerovati, prepuštam vama.

…………………

PRIREDILA: Snježana STANIN

Snježana Stanin je nastavnica mentorica. Predaje fiziku u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Jedna je od autora zbirki Fizika oko nas za 7. i 8. razred. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije. Autorica je triju radijskih kvizova (više od 200 emisija).

Vezani članci
Školski portal: Baš nisu imali sreće

Baš nisu imali sreće

Jedan od najvažnijih pjesnika kineske književnosti Li Po (701. –…

Školski portal: Ah, ta vjerovanja

Ah, ta vjerovanja

■ Majmuni na Gibraltaru Berberski makaki  je vrsta majmuna koja…

Školski portal: Čarobna bijela pjena

Čarobna bijela pjena

Popularno i najstarije alkoholno piće „čarobne bijele pjene” s malom…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj

Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj

… važno svim dionicima odgojno-obrazovnog sustava…

Školski portal: Lektiru obrađujemo na zanimljiv i kreativan način

Lektiru obrađujemo na zanimljiv i kreativan način

... odijevaju Crvenkapičinu haljinu, lovčev šešir…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…