O vodi da ti pojem...

“Sve je iz vode postalo! Sve nam voda održava”– napisao je Goethe u svom “Faustu”. Puno prije njega stari Egipćani i Babilonci vjerovali su da je svijet stvoren od vode, i to tako da se praizvor svega, pramore, razdvojilo na muško i žensko. Te dvije vode su kasnije utjelovili kao bogove kojima su se klanjali. Kod Babilonaca su to bili Apsun i Tiamat, a kod Egipćana Nun i Neunet. 

Nun s plavom kožom sličan vodi

............

I grčki filozof Anaksimandar je tvrdio da je Zemlja nastala od vode tako što je Sunce na jednom mjestu isušilo pramore.

Većina starih naroda smatrala je da je i nebo voda, točnije – more. Osnova tog vjerovanja bile su boja i beskonačnost nebeskog svoda, koje je potkrepljivalo još i to što se voda često slijevala s neba u obliku kiše.

U obredima starih Egipćana, osobito u štovanju Izide i Ozirisa, važnu je ulogu imala voda rijeke Nil. Nju su u posebno ukrašenim posudama sami svećenici nosili u procesijama.

Prastari lik Nila, koji je u egipatskom pismu bio znak za vodu, vidi se među znakovima Zodijaka i označava Vodenjaka.

Babilonci su naučavali da se sjedinjenjem slatke i slane vode rodio Mumu, utjelovljena “riječ” (u teološkom smislu propovijed), kojem zahvaljujemo svaki govor i pisanje. (Znači, prema Babiloncima, vodi biste trebali biti zahvalni što ovo čitate.)

Posejdon (Neptun), bog mora i vode

......................

Homer, Tales iz Mileta, Platon i drugi drevni pjesnici i znanstvenici tvrdili su i naučavali da je Zemlja okružena vodom – oceanom, da rijeke izviru iz jezera u dubini Zemlje, pa je tako i podzemni svijet prošaran rijekama.

Jean Baptiste-Camille Corot: “Orfej spašava Euridiku iz podzemnog svijeta” (u pozadini rijeka)

..................

U starogrčkom jeziku imena jezera i mora uvijek su bila ženskog, a rijeke i potoci uvijek muškog roda jer su stari Grci smatrali ženskim sve što miruje, a muškim sve što se kreće.

Lorelaj na stijeni

.................

U starih Germana duh izvora bila je Niksa, izvorska žena. Njezine kćeri poznate su pod majčinim skupnim imenom – nikse, kao vodene vile. Najpoznatija od njih bila je Lorelaj.

Vergilijev Eneja se kroz vodu spustio u podzemni svijet– kroz jezero Averno, koje je također smatrano ulazom u podzemni svijet.

Naši su preci vjerovali u izvorske duhove i u njihovu moć pretkazivanja, pa su nekad uz izvore bila proročišta. Izvorski “proroci sudbine” gatali su iz lika koji se odražavao u vodi, jer su vjerovali da je to lik vodenog duha.

Herodot, jedan od najznačajnijih povjesničara stare Grčke, još u 5. st. pr. Kr. ističe potrebu zaštite voda, odnosno rijeka od zagađenja. Kao primjer kako se treba odnositi prema rijekama uzima Perzijance, za koje kaže da „u rijeke niti mokre, niti pljuju, ne peru u njima čak ni ruke, niti ikom drugom to dopuštaju, nego rijekama ukazuju najveće štovanje“.

Perzijanci su još tada znali da vode treba čuvati, a danas je oko 500 velikih svjetskih rijeka onečišćeno. Srećom, po čistoći vode Hrvatska je na 5. mjestu u Europi, a na 42. u svijetu. Ali, ne promijenimo li svoj odnos prema vodama, tko zna što ćemo ostaviti djeci.

Neki predviđaju da će tijekom 21. stoljeća u 17 zemalja Azije i Afrike voda potpuno nestati. Nadam se da se takvo crno predviđanje ipak neće obistiniti jer će ljudi postati svjesni što im ona znači. Njihov opstanak ipak ovisi o vodi.

...............  ZANIMLJIVOSTI O VODI   ...............  

■ Piješ vodu kao vo’, a ne znaš što je H₂O, rugaju se učenici svojim kolegama koji ne znaju tu formulu vode. Molekula vode sastavljena je od dva atoma vodika i jednog atoma kisika. Vodik čini 11,13 posto, a kisik 88,87 posto ukupne mase vode.

■ Voda je važan sastavni dio našeg organizma. Ona čini 70 posto našeg tijela, 85 posto krvi, 80 posto mozga i 70 posto mišića. Da organizam izgubi 20 posto svog vodenog sastava, to bi bio kraj.

■ Bez jela čovjek može živjeti šest tjedana, a bez vode samo 5 do 7 dana.

■ Tijekom života čovjek popije oko 35 tona vode.

■ Grana medicine koja s bavi ljekovitošću vode zove se balneologija. Taj naziv potječe od latinske riječi balneae = kupka, kupelj.

■ Karlovy Váry (Karlsbad) imaju svoju priču o postanku. Po njoj je Karlo, njemačko-rimski car i češki kralj, naišao na izvor vode prigodom lova na jelene. Zanimljiva legenda za koju je lako dokazati da nije istinita. Prema priči, Karlo je u tom lovu na jelene bio 1347. godine, a voda iz tog izvora i njezina ljekovitost bili su poznati puno prije.

■ Oko 70 posto Zemljine površine pokriveno je vodom. Od te ukupne količine 96,5 posto vode je u morima i oceanima. Samo 2,5 posto otpada na slatke vode, a 98,8 posto slatke vode zarobljeno je u ledu ili u podzemnim vodama. Manje od 0,3 posto slatkih voda na Zemlji je u rijekama i slatkovodnim jezerima.

■ Azija je ima najviše zaliha slatke vode, a Australija najmanje.
■ Kada smo uronjeni u vodu, na nas djeluje sila uzgona pa “postajemo lakši”. Ako smo do vrata uronjeni, taj gubitak težine je 95 posto, do pazuha 80, a do pupka 50 posto.

■ Obujam smrznute vode je oko 8 posto veći, pa joj je zato manja gustoća.

■ Vodi je talište na 0 ºC (273 K), vrelište na 100 ºC (373 K), a najveća gustoća na +4 celzija.

Bajkalsko jezero

....................

■ Vodom najbogatije jezero euroazijskog kopna je Bajkalsko jezero. To je jezero ujedno i najveći spremnik slatke vode. Njegov se obujam procjenjuje na 24.000 prostornih kilometara.

■ Vodom najbogatija rijeka na zemlji je Amazona.

■ Poljoprivreda je najveći potrošač slatke vode. Oko 70 posto ukupne količine slatke vode koristi se u poljoprivredi.

■ Stručnjaci UNESCO-a proveli su neobično istraživanje. Željeli su ustanoviti koliko se vode potroši za dobivanje nekog proizvoda. Tako su ustvrdili da se za jednu šalicu crne kave od uzgoja biljke preko pranja, prženja i mljevenja zrna potroši oko 140 litara vode. Za proizvodnju mesa potrebno je 8-10 puta više vode u usporedbi s proizvodnjom žitarica. Za kilogram mesa potrebno je 14.000 litara jer govedo prosječno dnevno popije oko 100 litara vode. Čak i ono što nosimo na sebi „pije“ vodu. Tako jedna obična pamučna majica vrijedi oko 2000 litara vode, koliko je potrebno da se od biljke preradom najprije dođe do njezinih vlakana, pa preko izbjeljivanja, upredanja u niti, tkanja u materijal, krojenja i šivanja dobije jednostavan odjevni predmet.

■ Prema UNICEF-u, minimalni standardi vodoopskrbe su: 20 litara pitke vode po osobi na dan i izvor pitke vode u krugu jednog kilometra od mjesta stanovanja. Dobra opskrba pitkom vodom vrlo je važna jer se većina zaraznih bolesti širi putem zaražene vode.

■ Oko 5 milijuna ljudi umire godišnje zbog bolesti uzrokovanih onečišćenjem pitke vode, lošom kvalitetom ili nedostatkom vode.

■ Kad bi se osigurala čista voda za cijelo svjetsko stanovništvo, spriječilo bi se prenošenje 80 posto svih zaraznih bolesti.

■ U Sudanu svaki dan neke žene i djeca pješače prosječno dva sata (po 8 km) da bi obitelj opskrbili vodom.

■ Teška voda – deuterijoksid, tj. voda koja umjesto vodika sadrži takozvani teški vodik (deuterij). H. C. Urey i E. W. Washburn sintetizirali su je prvi put 1933. godine. Upotrebljava se u atomskim reaktorima kao usporivač neutrona. Teška voda je u prirodnoj vodi u omjeru 1 : 5000 molekula. Od obične vode odvaja se elektrolizom. Ledište joj je na 3,82 °C, vrelište na 101,4 °C, a maksimalna gustoća joj je na 11,6 °C.

...............  ŽIVOTINJE I VODA ............... 

■ Deva može dugo izdržati bez vode. Njezine zalihe vode nisu u grbi (kako mnogi misle), nego je spremnik vode u želucu u posebnim vrećastim izraslinama. Kad dođe do vode, deva postaje najbrži i najveći potrošač vode u životinjskom svijetu. Ona tada za samo 10 minuta popije 80 litara vode.

■ Štakor je u stanju živjeti bez vode dulje nego deva.

■ Koale su poznate po tome što mogu živjeti bez vode. Zato su i dobile ime koje na jeziku Aboridžina znači “bez vode”. Tekućinu unose hraneći se isključivo eukaliptusovim lišćem.

■ Sjevernoamerički skočimiš, koji živi u američkim pustinjama, može cijeli život provesti da ne popije ni kap vode. On svu potrebnu tekućinu izvlači iz sočnih trava i kaktusa, a kada toga nestane, pa ostane samo suho sjeme, on sam tada stvara tekućinu potrebnu za tijelo, i to tako što šećer iz suhog sjemena razlaže u tijelu na ugljični dioksid, energiju i vodu.

...............  REKLI SU O VODI ............... 

■ Princip svih stvari je voda, sve dolazi iz vode i sve se pretvara u vodu.

[Tales] 

■ Tek kad izvor presuši, ljudi shvate koliko je voda dragocjena.

[Benjamin Franklin] 

■ Ako vodu uzimaš s pravog izvora, što je više crpiš, bit će je sve više.

[Antoine De Saint-Exupery] 

■ Voda koja stalno kaplje i u najtvrđoj stijeni napravit će rupu.

[Plutarh] 

■ Vode se kvare ako se ne kreću.

[latinska izreka] 

■ Jednom sam kupio instant vodu, ali nisam znao što da joj dodam.

[Steven Wright] 

■ Kad u rijeci dodirneš vodu, ona je posljednje što je prošlo i prvo što tek dolazi. Isto je tako i sa sadašnjim trenutkom.

[Leonardo da Vinci]