Za bistre i znatiželjne glave

ZANIMLJIVI KUTAK

RUŽA – kraljica cvijeća

petak, 29. siječnja 2016.

Je li ruža zaista kraljica cvijeća? Netko uživa u njenom predivnom mirisu, drugi se dive njenom izgledu, a neki u njoj vide samo trnje. A vi ?

RUŽA – kraljica cvijeća

“Prvih dana Bog je stvorio ženu, a zbog njezinog zadovoljstva ružu”, zapisao je Victor HUGO. Iako je danas poznato bezbroj vrsta cvijeća, mnogi ružu i dalje ubrajaju u najljepše. Smatra se da je iz Perzije, gdje su postojali specijalni vrtovi ruža, prenesena u Babilon, u čuvene Semiramidine vrtove, postavši tako simbol moći države.

U Grčku je stigla iz Male Azije. Prema perzijskim cvjetnim pjesmama, ruža je crvena od krvi slavuja ranjenih trnjem. Ta je krv kapala po laticama i obojila ih. Cvjetne pjesme starih Grka pjevaju da je božanska krv obojila ruže u crveno. Prema legendi, ruža je niknula na morskoj obali kada je tamo došla božica ljepote Afrodita. Bila je posvećena Afroditi, a kasnije i Erosu. Izgled i miris ruže opili su mnoge pjesnike koji su je u svojim pjesmama opjevali.

Pjesnikinju Sapfo (oko 600. prije Krista) ruža je toliko oduševila da ju naziva “kraljicom cvijeća” (što je prvo spominjanje ruže kao kraljice cvijeća u književnosti).

U Kini je bila povlastica samo otmjenih ljudi. Ostalo je zapisano da je u knjižnici jednog kineskog cara bilo oko 600 knjiga o ružama.

Ružu su veoma cijenili i Rimljani. I njima je bila simbol ljubavi. Oduševljeni “kraljicom cvijeća”, nerijetko su sjekli voćke i masline da bi posadili ruže. Svaki je njihov ljetnikovac bio okružen stotinama grmova ruža. Vjerovali su da miris ruže brani čovjeka od pijanstva. Budući da su vijenci ruža bili preteški za nošenje, nizali su ružine latice na nit te njima ukrašavali čelo, ruke i vrat.

Stolovi za kojima su jeli bili su posuti ružama, a vrčevi iz kojih se pilo vino bili su okićeni ružinim vijencem. Bogati Rimljani nisu ni zimi mogli izdržati bez ruža pa su ih dovozili brodovima iz Egipta. Drugi su se dosjetili pa su prvi podigli staklene kućice u kojima bi mogli uzgajali ruže. Stari su pisci zabilježili da u rimskim staklenim vrtovima ne cvate ništa manje ruža nego uz Nil.

Dionizije, tiranin Sirakuze, sušio se nakon kupanja valjanjem u ružinim laticama. Gospodar Sicilije, Rimljanin Ver, bio je još veći obožavatelj ruža. Na glavi i oko vrata nosio je ružine vijence, tijekom šetnje mirisao je vrećice napunjene ružinim laticama, a njima je dao puniti i jastuke svojih nosila.

Rimski car Heliogabal (204.- 222.), osim što je jastuke punio ružinim laticama, pomoću ruža se oslobodio rođaka koji mu nije bio previše drag. Pozvao ga je na gozbu, opio i ostavio samog. Tada se otvorio strop iz kojeg su na pijanog rođaka padale ružine latice sve dok se nije u njima ugušio. Ali, on nije prvi rimski car koji je sa stropa, pomoću uređaja, bacao ružine latice po gostima na gozbi.

Prvi se toga dosjetio Neron. Podovi carske palače bili su tijekom svečanosti puni ružinih latica po kojima su gosti hodali ili ležali. Neron je, navodno, jednom platio tonu zlata za ruže koju su mu za jednu svetkovinu poslali iz Egipta.

  • U Rimskom Carstvu mladići su odlazili u rat s vijencem ruža na glavi, a cvijet ruže se darivao pobjedniku…

Kleopatra je zasula zemlju ružinim laticama kada je dočekala Marka Antonija. Taj je sag od ruža bio tako debeo da su sluge koje su ga “prostirale” propadale u njega do pojasa. Da bi se Marko Antonije mogao po tom sagu kretati, naslaga latica je bila pritisnuta čvrstom mrežom.

  • U “cvjetnom jeziku” srednjeg vijeka crvena ruža je simbolizirala ljubav i poštovanje, a bijeli ružin pupoljak srdačnost.

Poznata je grčka predaja kojom ruža simbolizira šutnju. Kada je ruža bila još novi cvijet, koji nisu poznavali ni ljudi ni bogovi, osim Erosa i Afrodite, bog ljubavi je dao jednu ružu Harpokratu, bogu šutnje, da ga podmiti kako ne bi izdao Afroditinu tajnu pripovijedanja iz kojih bi ljudi upoznali previše slasti.

Prema starinskim zapisima, petokraka zvijezda je bila oznaka tajanstvenim velom obavijene Pitagorine škole. Simbolizirala je pet ružinih latica.

Na temelju tih zapisa po Europi se proširila pretpostavka da je ruža tajnovit cvijet. Njezin je simbol shvaćen tako ozbiljno da su na mnogim važnim mjestima slikali i urezivali ruže. Uklesivali su ih i u dvoranama u kojima su se održavala savjetovanja ili slikali na ispovjedaonicama. Time se upozoravalo na to da ono što se govori pod cvijetom tajne, tj. pod ružom, mora ostati tajna. I danas se zna reći za nešto tajno, povjerljivo: sub rosa (doslovno: pod ružom).

Još je rimski pjesnik Ausonius, koji je živio u Bordeauxu, pisao pjesme gledajući zalazak Sunca iz svoga ružičnjaka. Tijekom povijesti nadahnjivala je svojim izgledom i mirisom mnoge pisce i pjesnike, pa ružu u svojim djelima spominju darovita Sapho, Virgilije, Homer, Dante, Shakespeare, Rilke, Keats i drugi.

…………………………..

 Tko da ne ljubi ovog cvijeta sa laticama kao sto drhtavih usta djevojačkih,

taj purpurni poljubac koji pade s neba na zemlju?

Antun Gustav MATOŠ

…………………………..

 

■ Iz Grčke su je kolonisti prenijeli u Južnu Italiju, Sjevernu Afriku, Španjolsku, Francusku i Englesku.

■ U starom Egiptu ruža je bila posvećena božici Izidi. U grobnicama su nađeni ostaci vrste Rosa richardii, inače poznata kao “sveta ruža iz Abesinije”.

Rimski povjesničar Plinije Mlađi iz prvog stoljeća poslije Krista, koji je opisao 12 vrsta ruža, isticao je njihovu važnost u liječenju i prehrani, pa je preporučivao da se od njih prave med, ocat, mirisna vodica, čaj od plodova, spaljene latice za bojenje obrva, a prašak od latica kao dezodoran. Rimljani su ruže uzgajali i komercijalno.

■ Francuska carica Josephine (Napoleonova supruga) osnovala je svoj čuveni ružičnjak 1804. godine nedaleko od Pariza, kod dvorca Malmaison. Sve do tada poznate ruže bile su koncentrirane na jednom mjestu.

■ Crvena ruža koja je u 18. stoljeću iz Francuske uvezena u Englesku bila je simbol kraljevske kuće Lancaster.

Rat dviju ruža vođen između dvaju obiteljskih klanova i pretendenata na englesko prijestolje, klana York (simbol bijela ruža) i klana Lancaster (simbol crvena ruža), koji se odvijao u razdoblju između 1461. do dolaska na vlast dinastije Tudor 1485. godine. (Dvije kuće su se ujedinile i formirale kuću Tudor nakon krvavog tridesetogodišnjeg rata.)

Tudorska ruža (crveno-bijela)

....................

■ U znak pomirenja jedan je vrtlar, kažu, križao crvenu i bijelu i tako stvorio crveno-bijelu (meliranu) lankaster.

■ U 16. stoljeću papa Hadrijan VI. (papa od 1522. do 1523.) dao je isklesati ružu na svim ispovjedaonicama i tako ona postaje simbol čedne ljubavi, a cvijet Afrodite postaje Gospin cvijet.

■  Različite boje ruža šalju različite poruke. Tako bijele ruže simboliziraju platonsku ljubav, crvene označavaju ljubav, žute ruže su znak ljubomore, a narančaste ruže govore primatelju o tjelesnoj strasti

…………………

PRIREDILA: Snježana STANIN

Snježana Stanin je nastavnica mentorica. Predaje fiziku u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Jedna je od autora zbirki Fizika oko nas za 7. i 8. razred. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije. Autorica je triju radijskih kvizova (više od 200 emisija).

 

Vezani članci
Školski portal: Baš nisu imali sreće

Baš nisu imali sreće

Jedan od najvažnijih pjesnika kineske književnosti Li Po (701. –…

Školski portal: Ah, ta vjerovanja

Ah, ta vjerovanja

■ Majmuni na Gibraltaru Berberski makaki  je vrsta majmuna koja…

Školski portal: Čarobna bijela pjena

Čarobna bijela pjena

Popularno i najstarije alkoholno piće „čarobne bijele pjene” s malom…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj

Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj

… važno svim dionicima odgojno-obrazovnog sustava…

Školski portal: Lektiru obrađujemo na zanimljiv i kreativan način

Lektiru obrađujemo na zanimljiv i kreativan način

... odijevaju Crvenkapičinu haljinu, lovčev šešir…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…