Te bubice u glavi...

Samo da se glava ne otkotrlja

■ Kada je poznati ruski skladatelj Petar Iljič Čajkovski (1840. – 1893.) dirigirao orkestrom, činio je to s velikim zanosom. Svi su mu se divili, ali mnogo godina članovi orkestra, a i oni u publici koji su to zamijetili, nisu mogli nikako protumačiti jedan jedini njegov pokret. Čajkovski se, naime, vrlo često lijevom rukom znao uhvatiti za bradu. Jednom su ga zamolili da objasni što to znači. Rekao je kako je uvijek u zanosu dirigiranja strahovao da će mu se glava sama otrgnuti i otkotrljati s ramena.

Strah od ključeva

■ Jedan od najpoznatijih skladatelja u povijesti klasične glazbe, njemački kompozitor Robert Schumann (1810. – 1856.) bio je, za razliku od mnogih drugih, slavan još za života. Ali, njegova je karijera često patila zbog vrlog čudnog ponašanja. U 21. godini počeo je vjerovati da ga stalno prate dva blizanca, Florestan i Eusebius, koji su ostalim ljudima bili nevidljivi. S njima je često naglas razgovarao, kupovao im odjeću i inzistirao da posluga i za njih kuha i postavlja stol. Tvrdio je da su mu oni dali inspiraciju za mnoga poznata djela te da su ga tješili u teškim trenucima. Kasnije je Schumann počeo halucinirati da se našao u paklu, pa se običavao zatvarati u svoju sobu i satima bi jaukao moleći za milost. Na cesti bi često napadao prolaznike misleći da ih je sam Vrag poslao, ili bi ih polijevao vodom da ih ne bi "progutala vatra". Patio je od metalofobije, tj. od straha od svih metalnih predmeta. Naročito ga je bilo strah ključeva.

Samo bez rukovanja molim

■ Francuski kemičar i biolog Louis Pasteur (1822. – 1895.) panično se plašio prljavštine i zaraze. Odbijao se rukovati i pažljivo je brisao svoj tanjur i čašu prije svakog obroka.

Ako Westminsterska opatija 'potone u Temzu'

■ Slavni engleski pomorac i admiral lord Horatio Nelson (1758. – 1805.) zabranio je da njegovo mrtvo tijelo bude pokopano u Westminsterskoj opatiji, gdje se pokapaju najzaslužniji Britanci. Nelson to nije učinio iz skromnosti, nego zato što mu je netko utuvio u glavu da će Westminsterska opatija “potonuti u Temzu”.

Glava prema sjeveru

■ Charles Dickens (1812. ­– 1870.) često je patio od nesanice i mogao je spavati samo ako mu je glava gledala prema sjeveru, pa je stoga uvijek sa sobom nosio kompas kako bi mogao odrediti pravi smjer.

“Opojni miris ” trule jabuke

■ Slavni njemački književnik Friedrich Schiller (1759. – 1805.) nije mogao pisati ako, sjedeći u svom naslonjaču, nije istodobno držao noge u posudi s ledom i udisao sa stola ispred sebe “opojni miris” trule jabuke.

Strah od željeznice

■ Slavni talijanski skladatelj Gioacchino Rossini (1792. – 1868.) strahovito se bojao željeznice. Umirao bi od straha kada bi čuo zvižduk lokomotive. Ako bi izdaleka čuo zvuk udaranja kotača po tračnicama, počeo bi se sav tresti, a više puta je i od straha izgubio svijest. Jednom su ga neki prijatelji uspjeli dovući na milanski kolodvor i utrpati ga u vagon misleći da će mu tako razbiti strah. Ali, kada je vlak krenuo, Rossini se onesvijestio. Na prvoj stanici su ga morali izvesti iz vlaka. On im je onako blijed, tresući se od straha, rekao:

– Takav sam, kakav sam, gospodo! Da nisam takav kakav jesam, vjerojatno ne bih nikada uspio skladati “Seviljskog brijača”, nego bih kao neki od vas svirao u nekom malom orkestru.

Komad peraje morskog psa protiv groma

■ Oktavijana Augusta (63. pr. Krista – 14.), usvojenika Julija Cezara, povijest poznaje kao slavnog rimskog vladara koji je bio sposoban urediti državu i njome vladati. Od takvog vladara očekivalo bi se da bude odvažan i neustrašiv, ali umjesto „lavljeg srca“ u njegovim je grudima kucalo srce prestrašena djeteta. Za vrijeme bitaka nikada nije izlazio na bojno polje, nego je sjedio u šatoru. Najčešće bi prije bitaka otišao spavati, a budio se kada bi bitka bila završena. Užasno se plašio mraka. U njegovoj je sobi obavezno s njim morao spavati i jedan sluga da ga utješi ako se probudi uplašen. Svjetiljka je u spavaonici gospodara Rima morala stalno gorjeti. Plašio se munje i groma i zato je uvijek sobom nosio komad peraje morskog psa, misleći da ga ona štiti, a prije spavanja stavljao bi je pod jastuk. Morali su mu čak izgraditi posebna skloništa za takve slučajeve.

Inspiracija samo s prstenom

■ Franz Joseph Haydn, njemački skladatelj (1732. – 1809.), nije mogao napisati ni jednu notu ako mu soba nije bila u najvećem redu, ako na sebi nije imao svoje najbolje odijelo, a na glavi periku. Mogao je skladati samo na čistom bijelom papiru, a inspiracija mu je izostajala ako na ruci nije imao prsten koji mu je darovao Friedrich Veliki.

 Uh, utorak pa još trinaesti!

■ Jedan od najvećih vojskovođa u povijesti, francuski car Napoleon (1769. – 1821.), bio je jako praznovjeran – strahovito se bojao brojke 13, utorka i slova M. U svoje vojne pohode uvijek je nosio i garnituru tanjura iz poznate tvornice porculana u Sevresu, ukrašene scenama iz njegovih pobjeda.

Topom protiv buha

■ Švedska kraljica Kristina (1626. – 1689.) bila je opsjednuta buhama. Budući da ništa nije pomagalo protiv tih insekata, kraljica je došla na ideju da bi ih mogla gađati topom. Naredila je da joj se napravi minijaturni top, oko deset centimetara dug, i uz njega odgovarajuće streljivo. Kada ga je dobila, kraljica Kristina je sate i sate provodila gađajući „neprijatelje“.

 ............

PRIREDILA: Snježana STANIN