Zanimljiva fizika

Drugi se pak sjete zanimljivoga gradiva i pokusa, a gledajući oko sebe prepoznaju zakone fizike. A o ovim stvarima sigurno niste razmišljali.

Brzina čovjeka na ekvatoru

Šetamo svakodnevno po našoj Zemljici i čini nam se da miruje, a da Sunce „putuje“ od istoka prema zapadu. Mi se zapravo gibamo sa Zemljom. Kako Zemlja rotira od zapada prema istoku, tako je naša obodna brzina (na 45 stupnju geografske širine) veća odo 1100 km/h. Uh, je li vam se zavrtjelo? Iako smo na istoj Zemlji, stanovnici oko ekvatora kruže još većom brzinom – od oko 1670 km/h. A ako se sjetite da istodobno jurimo i oko Sunca brzinom od 30 km/s (108 000 km/h)...

Gledajući prošlost

Dok ovo čitate, gledate sadašnjost, okrenite se oko sebe, isto sadašnjost. No jeste li pomislili da, kad gledate navečer zvjezdano nebo, zapravo gledate prošlost. Od nama najbliže zvijezde, nakon Sunca, Proxime Centauri, svjetlost putuje k nama više od četiri godine. Tko zna postoje li neke zvijezde koje sada gledamo? Vidimo ih kakve su bile kada je svjetlost koju sada primamo krenula s njih prema Zemlji. Od zvijezde Sirius svjetlost putuje na Zemlju devet godina, a od Vege više od 25 godina. Najudaljenija zvijezda koju vidimo golim okom tisuću je svjetlosnih godina udaljena od naše Zemlje. To znači da je vidimo onakvom kakva je bila prije 1000 godina jer upravo toliko godina treba svjetlosti da dođe do Zemlje, a najudaljenije galaktike vidimo onakvima kakve su bile prije deset milijuna godina. Čak i Sunce vidimo onakvim kakvo je bilo prije 500 s (8 min i 20 s).

Eiffelov toranj

Eiffelov toranj prepoznatljiv je simbol Pariza i jedan od najpoznatijih svjetskih simbola. Nazvan je po svom dizajneru, inženjeru Alexandreu Gustavu Eiffelu. Sagrađen je 1889. kao ulazni svod za Svjetsku izložbu. Pročitat ćete da mu je visina 300 metara. Da, ali kada? Zimi na temperaturi 0 Celzijevih stupnjeva je 300 m, ali ljeti, kada se temperatura povisi na više od 30 Celzijevih stupnjeva i Eiffelov toranj poraste za oko 10 cm jer se željezo od kojega je sagrađen rasteže ( 0,36mm po svakom metru visine, uz temperaturnu razliku 30 Celzijevih stupnjeva)

Atomi, atomi

Sve oko nas (a i mi sami) građeno je od atoma. Kad bismo povećali atom na veličinu koncertne dvorane, atomska jezgra bila bi veličine muhe, a elektron velik poput buhe (kako piše prof. Paar). Dakle, atom je većim dijelom prazan prostor. Kad bismo sve atome nekog prekooceanskog broda stisnuli tako da elektroni padnu na jezgru, cijeli bi se brod toliko stisnuo da bi stao u žlicu, a brdo poput Papuka u zdjelu. A kada bi se na isti način stisnuli svi atomi našeg tijela, mogli bi činiti kocku duljine stranice dvije stotinke milimetra (0,02 mm).

Da je u našem tijelu samo jedan posto više elektrona u elektronskim omotačima nego protona u jezgrama, dvoje ljudi ne bi se moglo približiti. Među njima bi djelovala jaka električna sila, tako velika da bi mogla podići brdo poput Papuka.

…………………

PRIREDILA: Snježana STANIN

Snježana Stanin nastavnica je mentorica. Predaje fiziku u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Jedan je od autora zbirki Fizika oko nas za sedmi i osmi razred. Voditeljica je Županijskoga stručnog vijeća fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije. Autorica je triju radijskih kvizova (više od 200 emisija).