Znanstvena revolucija

Radio je na obiteljskoj farmi, ali nije bio zainteresiran za taj način života. U djetinjstvu je provodio većinu vremena s bakom. Nije imao mnogo prijatelja i nikada se nije oženio.

Većinu svog znanstvenog vijeka Newton je proveo na sveučilištu u Cambridgeu, gdje je bio profesor. Iako su neki drugi onovremeni znanstvenici kritizirali njegov rad, Newton je diljem Europe bio hvaljen kao veliki znanstvenik.

Kraljica Ana proglasila ga je vitezom. Doživio je 84 godine i uglavnom bio dobrog zdravlja. Umro je 1727. i  pokopan je u Westministerskoj opatiji u Londonu. Iza Newtona su ostale brojne, još dijelom neistražene bilježnice s tisućama kemijskih recepata.

Isaac Newton bio je vrlo ambiciozan mladi znanstvenik koji je s iznimnom točnošću izvodio svoje eksperimente.

Njegova glavna teorija svodila se na to da sve u prirodi može objasniti s pomoću matematike.

Doduše, nisu svi znanstvenici dijelili njegovo mišljenje.

Newton se bavio i astronomijom, proučavao je kretanje Zemlje, planeta i zvijezda. Otkrio je zakon gravitacije koji upravlja nebeskim tijelima i tako postavio temelje modernoj astronomiji. Zemljina površina privlači jabuku jednako kao što Sunce privlači Zemlju. Newton je također pokazao da se planeti kreću oko Sunca u elipsama. Njegova teorija gravitacije vrlo je dugo dominirala fizikom.

Jedan od poznatih Newtonovih eksperimenata je onaj u kojem je otkrio da se normalna svjetlost sastoji od više boja. Koristio je prizme da bi razlomio svjetlost na dugine boje. Također je izmislio novu vrstu teleskopa (1668. godine) koji je koristio leće, što je promatrane objekte činilo većima.

Newton je posvetio dobar dio svog vremena alkemiji. Pomno ju je proučavao i vjerovao je da posjeduje magične moći kojima može mijenjati supstancije i objekte. Svoja alkemijska istraživanja želio je zadržati za sebe, stoga ih nije objavljivao.

Iako je Newton bio jedan od najvećih znanstvenika svog vremena, temeljio je rad na otkrićima Galileja i drugih znanstvenika koji su živjeli prije njega. Znanstvenici kasnijih generacija divili su se Newtonovom radu. I Albert Einstein je visoko cijenio njegov rad, iako se njegova opća teorija relativnosti odmaknula od Newtonovih ideja.