POVIJEST NAS UČI

Banovanje Ivana Mažuranića i odnos mađarske vlade prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi

utorak, 5. travnja 2016.

Od 1873. do 1880. banovao je Ivan Mažuranić, prvi hrvatski ban koji nije bio plemić. S njim je na vlasti bila Narodna stranka. Njegovo je banovanje donijelo mnogo korisnih novina, pa je tada Hrvatska napokon postala moderna država.

Banovanje Ivana Mažuranića i odnos mađarske vlade prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi

Bili su doneseni liberalni zakoni o pravu sastajanja i slobodi tiska. Osnovan je statistički ured i kulturno-zdravstveno vijeće. Sudstvo je odvojeno od uprave i postalo ne zavisno. Ban je prestao biti predsjednik Stola sedmorice. Hrvatski sabor mogao ga je pozvati na odgovornost i predati posebno izabranom sudu. Školstvo se sekulariziralo. Pohađanje škole bilo je obvezno, iako je i poslije obuhvaćalo najviše 70 % obveznika. Gubitku nadzora nad školama suprotstavilo se i katoličko i pravoslavno svećenstvo.

Budući da su bile ukinute srpske vjerske škole, probudile su se hrvatskosrpske suprotnosti. Otvaranjem hrvatskoga sveučilišta (1874.) i proširivanjem kulturnoga i političkoga djelovanja na Bosnu i Hercegovinu, južnu i zapadnu Hrvatsku, Zagreb je postao pravo središte svih Hrvata. U njemu je živjelo sve više ljudi, pa je pri kraju 19. st. imao približno 40 000, a 1910. približno 75 000 stanovnika.

Uspjehe Mažuranićeva banovanja zasjenjivalo je izigravanje Hrvatsko-ugarske nagodbe od strane mađarske vlade. Nastojeći suziti hrvatsku autonomiju nametala je mađarski jezik u zajedničkim službama, osobito na željeznici, pošti i u financijama. Ona je tako na novim željezničkim prugama uvodila mađarski jezik kao službeni, iako je u Hrvatskoj, prema Nagodbi, to imao biti hrvatski jezik. Nagodba je općenito sputavala svaki gospodarski napredak hrvatskoga naroda, čemu nije pogodovao ni dualizam. Hrvatska državna tijela su siromašna i ovisna o Beču i Pešti, pa ne mogu štititi ni podupirati domaće poduzetništvo.

U interesu tuđega kapitala sputava se razvoj domaće industrije, a zajednički fondovi služe za razvitak ugarske industrije, tj. najveći se dio poreza troši na državne investicije u Ugarskoj. Hrvatsko su selo gušili teški porezi. Oni su razarali gospodarstva i prisiljavali seljake da odlaze iz domovine, jer za njih nije bilo posla ni u gradovima gdje nije bilo tvornica. Hrvatska je ostala najzaostalija zemlja u Monarhiji, dok su i Austrija i Ugarska naglo razvijale svoje gospodarstvo i napredovale.

Mađari nisu dopuštali gospodarski razvitak Hrvata jer su dobro znali kako je napredan i bogat narod dovoljno jak da se odupre tuđem gospodstvu. Podvojenost hrvatskih zemalja onemogućivala je tijesno i svestrano njihovo gospodarsko povezivanje, što je opet otežavalo razvoj tvorničkoga i novčarskoga poduzetništva, znatnoga faktora u oblikovanju jedinstvenoga domaćega gospodarskog prostora. Osobito je nepovoljna bila podvojenost Sjevera i Juga, neshvaćanje nužnosti pomorske usmjerenostii povezivanja kopnenoga gospodarstva s brodarstvom. U takvim uvjetima obnavlja se 1878. Stranka prava koja je 1871. prekinula rad. Ona se pretvara u širok oporbeni pokret s programom samostalne hrvatske države. Za Mažuranićeva banovanja buknuo je bosansko-hercegovački ustanak.

(...) U Hrvatskoj je Narodna stranka nastojala da se prilike poprave povoljnijom obnovom financijske nagodbe. Međutim, Mađari nisu popuštali, i do sporazuma nije došlo. Budući da Hrvatskoj nije pripojena ni Vojna krajina, koja je okupacijom Bosne i Hercegovine izgubila svoje opravdanje, ban je Mažuranić dao ostavku. Zamijenio ga je grof Ladislav Pejačević.(...)

  • Izvadak iz knjige Povijest hrvatskoga naroda, autora dr. sc. Trpimira Macana i dr. sc. Željka Holjevca, Školska knjiga, Zagreb, 2013., str.  227. – 228. i 230.

 

Vezani članci
Školski portal: 10 ludih kazni korištenih u školama

10 ludih kazni korištenih u školama

1)       SMRZNUTI GRAŠAK Fotografija koljena jedne kineske djevojčice postala je…

Školski portal: „Ilirski“ ratovi u perspektivi

„Ilirski“ ratovi u perspektivi

...bilo gusa­renjem, Teutinom „ženskom hirovitošću” ili „urođenom zloćom” Demetrija Hvarskoga.…

Školski portal: Trijere – brze, pokretljive i ubojite lađe

Trijere – brze, pokretljive i ubojite lađe

To se može zaključiti i po nekim atenskim pomorskim zapisima…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj

Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj

… važno svim dionicima odgojno-obrazovnog sustava…

Školski portal: Lektiru obrađujemo na zanimljiv i kreativan način

Lektiru obrađujemo na zanimljiv i kreativan način

... odijevaju Crvenkapičinu haljinu, lovčev šešir…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…