REFORMA U OČIMA UČITELJA: S UČITELJSKOGA GLEDIŠTA

Više ulagati u ljude nego u strojeve

srijeda, 20. veljače 2019.

Da bi se postigao napredak u bilo kojem segmentu ljudskoga djelovanja, potrebna je usuglašenost svih sudionika procesa. Konsenzus oko odgojno-obrazovne problematike podrazumijeva prihvaćanje i nadogradnju…

Više ulagati u ljude nego u strojeve

… postojećih pozitivnih iskustava, postupne promjene koje ne potiru prethodna postignuća.

Naša odgojno-obrazovna praksa često nije u skladu s tim načelima. Različita stajališta ogledaju se i u dvojbi treba li reforma primarno uvažavati i razvijati učeničke sklonosti i sposobnosti ili naglasak treba biti na potrebama tržišta koje mlade ljude postavlja u poziciju proizvođača kapitala.

Dvojben je i dosadašnji sustav upisa u višu razinu školovanja. Njegova utemeljenost isključivo na ocjenjivanju obezvrjeđuje učenje za osobni razvoj, a nagrađuje učenje za ocjenu. Dokle god su ocjene osnovni kriterij upisa, događat će se apsurdna situacija u kojoj i roditelji i učenici teže višim ocjenama, a ne višim razinama znanja. Zar nije apsurd da su oni koji prepisuju na ispitu ili koriste „šalabahter” prihvaćeni u razredu kao uzori? A što tek reći na kupnju herbarija putem društvenih mreža ili o oglasu na vratima škole (?!) kojim se nudi usluga pisanja maturalnog rada? Društvo u kojemu su moguće takve situacije mora dugo raditi na podizanju digniteta škole kao mjesta gdje će odgovoran odnos prema redu biti osnovni kriterij uspjeha.

................

Piše Divna ŠUŠIĆ, prof. hrvatskoga jezika, savjetnica, OŠ Mejaši, Split

................

Stvoriti jednake uvjete rada za sve učenike nije realno očekivati. Ako i uspijemo postići kadrovsku i stručnu pokrivenost, teško da će se ikad moći postići materijalna ujednačenost. Trošenje novca na opremanje samo onih škola koje su u eksperimentu, bez obzira na njihove stvarne potrebe, sigurno ne pridonosi tome. Tješi činjenica da kakvoća odgoja i obrazovanja najvećim dijelom ne ovisi o opremljenosti učionica nego o osposobljenosti učitelja.

Ništa do sada nije toliko podijelilo učitelje kao pitanje koliko učestalost primjene digitalnih tehnologija u odgojno-obrazovnom procesu utječe na rezultate rada. Zagovornici digitalizacije ističu nužnost uključivanja u svjetske trendove, primjerenost takvih oblika nastave novim naraštajima učenika koji su često obučeniji u njihovoj primjeni od roditelja ili učitelja. Oni koji u čestoj uporabi digitalnih tehnologija ne vide pozitivan pomak tvrde da temelj odgoja treba biti upoznavanje i spoznavanje stvarnoga, a ne virtualnoga svijeta. Didaktički materijali moraju imati opipljiv oblik i volumen. Tvrde da informatizacija generira zapostavljanje društvenih i odgojnih nastavnih predmeta. Interaktivne ploče ili prezentacije nude predavački oblik nastave što sputava kritičko mišljenje i učeničku kreativnost. Ne postoji istraživanje koje bi pokazalo da više digitalizacije u nastavi jamči i bolje rezultate, niti da je e-nastava bolja od tradicionalnih oblika rada. Svi učitelji se, vjerujem, slažu da nam je informatizacija potrebna, ali samo onda kada je u službi stvaranja pedagoških vrijednosti.

DVOJBE

Promjene koje su od ove školske godine uvedene u 74 hrvatske škole otvaraju čitav niz pitanja o njihovoj provedbi u svim školama Republike Hrvatske od sljedeće školske godine. Prva je dvojba terminološke prirode, jer je sporno može li se eksperimentalna provedba Škole za život nazvati obrazovnom reformom, cjelovitom kurikularnom reformom ili kako drukčije. Hoće li tisuće učitelja koji su ovoga ljeta zdušno krenuli u edukaciju uspješno odgovoriti novim zahtjevima koji se pred njih stavljaju? Hoće li još više onih koji bi od sljedeće školske godine trebali krenuti s novim oblicima rada moći postići pozitivan pomak učeći u online okruženju za koje još uvijek ne znamo kakve ima učinke? Naglasak je eksperimentalnoga programa na kreativnosti i razvoju kritičkoga mišljenja, ali brine nedostatak konkretnih nastavnih sadržaja koji su osnova obrazovnih ishoda, jer se kritičko mišljenje ne može razvijati bez usvojenoga znanja. Prevelika sloboda u izboru nastavnih sadržaja zapravo je teret jer da bi samostalno birao i kreirao, učitelj mora biti temeljito stručno osposobljen. Individualne razlike među učiteljima i sloboda pri izboru sadržaja otvara mogućnost neobjektivnog ocjenjivanja.

Postavlja se pitanje jesu li učenici Škole za život privilegirani ili zakinuti za redovite oblike rada. Jesu li njihove ocjene, s obzirom na opisno praćenje i ocjenjivanje, usporedive s onima izvan eksperimenta? Kako ujednačiti znanja i sposobnosti i jednih i drugih jer će na kraju svi polagati istu Državnu maturu?

Učitelji očekuju precizne mehanizme praćenja primjene eksperimentalnog programa. Nužno je vanjsko vrjednovanje koje će dati odgovore na pitanja što je primjenjivo i sljedeće školske godine, a što treba mijenjati. Ako takva praćenja izostanu, onda se otvara prostor različitim tumačenjima uspješnosti programa; od onih koji će Školu za život nazvati revolucijom, do onih koji će je proglasiti potpunim promašajem.

UČITELJEVA ULOGA U REFORMI

Ono o čemu se svi slažu jest činjenica da je stručno osposobljen učitelj temelj pozitivnih promjena. „Reforma je u nama” napisao je prije sto i jednu godinu učitelj Davorin Trstenjak (Hrvatski učiteljski dom, br. 8., 20. travnja 1917.): „Mi smo škola. I mi uza slabije uredbe možemo mnogo dobra učiniti. Spas i napredak škole ne zavisi od izvanj(sk)ih reforma, nego od sile koja živi u čovječjim grudima… Škola bez dobra učitelja je zgrada s lijepim prozorima, bez svijetla, uzduha i topline. Školska zgrada je prijatna i puna života, ako u nju donosi učitelj sunca, ljubavi u srcu.”

Dobar učitelj teži djelovati primjerom i argumentom, obrazložiti svoje postupke, transparentno donositi odluke, precizno postaviti granice. Zna da je svako dijete drukčije i uči ga da se ne uspoređuje s drugima nego prati osobni razvoj. Uspijeva otkriti sklonosti svakoga učenika usmjeravajući ga u pravcu razvoja njegovih sposobnosti. Vođeni takvim učiteljem učenici će usvojiti generička znanja potrebna za stvaranje novih vrijednosti, a sebe razviti u osobu sposobnu samostalno i odgovorno donositi odluke.  

OČUVATI NACIONALNI IDENTITET

Da bismo imali kompetentne učitelje, potrebno je puno više ulagati u čovjeka nego u strojeve. Novi Pravilnik o napredovanju koji je u pripremi morao bi naći objektivne mehanizme vrjednovanja i nagrađivanja najboljih učitelja. Treba vratiti dignitet učiteljskom zvanju tako da studij upisuju samo visoko motivirani učenici kojima je to prvi izbor. Uz rezultate državne mature, na početku studija svakako provjeriti komunikacijske vještine, organiziranost, motiviranost, socijalnu i emocionalnu inteligenciju. Naravno, i ovdje treba vrlo precizno odrediti objektivne parametre provjere. Potom, u studijske programe treba uvrstiti i kolegije s više praktičnih sadržaja koji bi osposobili učitelje za izborne i izvannastavne aktivnosti. Osnovnoškolski programi morali bi sadržavati više izbornih sadržaja jer veća izbornost pojačava zanimanje učenika za nastavu, a time i rezultati rada postaju bolji.

Dakle, da bi reforma školstva bila uspješna, mora se provoditi na svim razinama. Ona je vrlo slojevita i sveobuhvatna. Dug je to i kontinuiran proces. Dinamične promjene u društvu zahtijevaju prilagodbu svake školske godine. Ne trebaju nam čvrsti dugogodišnji okviri koje će vrijeme učiniti neuporabljivim, već otvoren sustav koji dopušta prilagodbu sukladnu pozitivnim iskustvima. Potrebno je biti u tijeku s odgojno-obrazovnom praksom drugih zemalja, ali primarno treba poštovati obilježja našega kulturnog i nacionalnog identiteta te potrebe i sklonosti naših učenika nad kojima ne bi smjele dominirati potrebe tržišta. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine |  Napisala Divna ŠUŠIĆ, prof. hrvatskoga jezika, savjetnica, OŠ Mejaši, Split ]

Vezani članci
Školski portal: Kako obrazovati dječake da ne postanu nasilnici

Kako obrazovati dječake da ne postanu nasilnici

… na društvenim mrežama, otkrio je kako je rodno nasilje…

Školski portal: Zašto je u Finskoj obrazovanje učitelja izvrsno

Zašto je u Finskoj obrazovanje učitelja izvrsno

Kad je Sirkku MYLLYNTAUSTA počela svoju karijeru prije 41 godinu, ona…

Školski portal: Trendovi koji će utjecati na škole u 2020. godini

Trendovi koji će utjecati na škole u 2020. godini

S brzim rastom obrazovno-tehnološke industrije, metode poučavanja danas se sve…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj

Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj

… važno svim dionicima odgojno-obrazovnog sustava…

Školski portal: Lektiru obrađujemo na zanimljiv i kreativan način

Lektiru obrađujemo na zanimljiv i kreativan način

... odijevaju Crvenkapičinu haljinu, lovčev šešir…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…