Globalizacija, digitalizacija i starenje najveći izazovi u 2019.

Svrha je ovog izvještaja potaknuti strateško promišljanje o obrazovnim zadatcima. U njemu, između ostalog, stoji kako se u današnjem svijetu brzih promjena obrazovanje ne može oslanjati tek na lekcije iz prošlosti.

Iako se obrazovni sustavi u mnogim zemljama još bore kako bi uhvatili korak s izazovima današnjeg vremena, moramo imati na umu da bi obrazovanje trebalo biti korak ispred. Drugim riječima, moramo biti spremni predvidjeti promjene koje donosi budućnost i ugraditi ih u sadašnje obrazovanje, jer je to jedini način da budemo spremni za ono što budućnost nosi sa sobom.

– Na vrlo smo bitnoj prekretnici i moramo nadvladati kratkoročnost, odnosno pronaći način da čitamo znakove i trendove budućnosti koliko god nam oni bili nepoznati – kazao je Angel GURRIA, glavni povjerenik OECD-a.

♦ GLOBALIZACIJA

Među tri je najveća trenda koja prepoznaje ovaj izvještaj – globalizacija. U sljedećih deset godina većina svjetske populacije pripadat će srednjoj klasi, zahvaljujući promjenama u Indiji i Kini koje čine 90 posto novog stanovništva srednje klase. Ovo znači da će ne samo porasti pritisak za osiguravanjem boljeg obrazovanja, nego i očekivanja zahtjevnijih klijenata kad je obrazovanje u pitanju.

U zemljama članicama OECD-a ovaj će se trend najprije odraziti na visoko obrazovanje, gdje će biti potrebni veći napori kako bi se privukli najbolji studenti. Drugim riječima, tržište će postati mnogo mobilnije i konkurentnije. Pritisak će porasti i u smislu stvaranja boljih uvjeta za integraciju studenata i studentica iz različitih zemalja – između 1990. i 2017. godine broj migranata na međunarodnoj razini porastao je za 69 posto, a heterogenost u učionici jedan je od najvećih izazova u današnjem obrazovanju.

Situacija je ozbiljna: nejednakost u obrazovnim prilikama može uzrokovati razliku u dobrobiti za sve, što može dovesti do političkih i društvenih nemira.

♦ DIGITALIZACIJA

Digitalizacija je također jedan od trendova koji će oblikovati obrazovanje u 2019. godini. U 2017. tri od četiri osobe koje se koriste internetom u dobi od 16 do 74 godine čine to svaki ili skoro svaki dan. Bilo da se radi o poslu, traženju smještaja na odmoru ili pronalaženju partnera, online aktivnosti uvjetuju ono što se događa u našim životima kad nismo online. Međutim, PISA izvještaj pokazuje kako više vremena provedeno na internetu u školi ne znači i bolje akademske rezultate. Štoviše, sve upućuje na to da prekomjerna upotreba interneta na nastavi može negativno utjecati na uspjeh.

S druge strane, obrazovanje već zaostaje u odnosu na digitalizaciju. Mora se učiniti više kako bi se iskoristili alati i prednosti novih tehnologija, dok se u isto vrijeme bavimo problemima njihove zloupotrebe, kao što je virtualno zlostavljanje i nedostatak privatnosti, odnosno krađe podataka. Problem je što u obrazovnom sustavu još nismo pronašli način da potaknemo sve učenike, posebice djevojčice ili učenike iz manjinskih skupina, da studiraju STEM predmete.

Dvojba koja se danas pojavljuje u obrazovnoj politici jest da su one stvari koje je jednostavno naučiti i ispitati u isto vrijeme jednostavne za digitalizaciju, automatizaciju i izdvajanje posla. – Moramo biti učinkovitiji u pronalaženju rješenja prema kojima se ljudske vještine nadopunjuju umjetnom inteligencijom kako bismo postali prvorazrednim ljudskim stvorenjima, a ne završili kao drugorazredni roboti – kaže Andreas Schleicher iz odjela za obrazovanje i vještine pri OECD-u.

♦ STARENJE

Starenje je također jedan od bitnijih trendova. Naime, u posljednjih 45 godina životni se vijek u zemljama članicama popeo sa 70 na 80 godina, a broj ljudi starijih od 65 godina znatno će porasti. Stariji radnici imat će sve manje sigurnosti na poslu. Bit će sve više ljudi koji se žele naknadno školovati kako bi se prekvalificirali ili poboljšali svoje vještine. Problem je što današnji sustav cjeloživotnog obrazovanja u većini zemalja samo produbljuje nedostatke prvobitnog obrazovanja, umjesto da ih ublaži.

Sve je veća potreba za time da obrazovanje ponudi način da postanemo digitalno pismeni, ali i da kritički razmišljamo o sadržajima koje pročitamo na internetu. Činjenica je da u mnogim zemljama starije osobe nemaju odgovarajuće vještine za obrađivanje kompleksnih digitalnih informacija. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Prema OECD ]