Tehnologija mora služiti čovjeku, ne obrnuto i ne jednako, posebno ne u školi

…sve više približavaju jedan drugome i izgleda kao da je prava mjera gotovo nadohvat ruke. Ali jedna točka u ovoj raspravi još je uvijek neuralgična: „Pedagogija prije tehnologije ili tehnologija prije pedagogije?” Ili: „Pedagogija i tehnologija?”  

Treba razlikovati, kao prvo, ono što je tehnološki moguće i ono što je pedagoški smisleno i važno te, kao drugo, ono što je za učenje korisno i ono što u svrhu obrazovanja dolazi u obzir. Tako promatrano, postaje jasno da „tehnologija prije pedagogije” i „tehnologija i pedagogija” vode u krivom smjeru.

Tehnički je moguće, već danas, skeniranjem lica dobiti informaciju o učenikovu raspoloženju. Ali je li to pedagoški smisleno? Kad bi učitelj morao jednog dana pribjeći ovakvoj metodi, to bi značilo da je nešto ozbiljno pošlo po zlu. U pedagoškom okruženju učenici se obraćaju učiteljima kad su zabrinuti, a učitelji pristupaju učenicima kad shvate da nešto nije u redu.

Tehnički je moguće, već danas, upakirati proces učenja tako da ga učenici ni ne primijete. Ali je li to pedagoški smisleno? Oni koji tumače učenje kao zabavu pogrešno shvaćaju važnost učenja za obrazovanje i zanemaruju osnove učenja koje zahtijeva izazov, trud i napore jednako kao i pogreške, promašaje i neuspjehe.

Tehnički je moguće, već danas, izbjeći učenje stranih jezika, jer svako računalo može poslužiti kao simultani prevoditelj. Ali je li to pedagoški smisleno? Strani jezik više je od riječi. On je nositelj kulture, riječi, društvenih normi i povijesti. Nije uzalud Wolfgang von GOETHE zaključio: „Tko ne poznaje strane jezike, ne zna ništa ni o vlastitom jeziku.”

Tehnički je moguće, već danas, da prijenosno računalo, na primjer, učenicima daje znak kad trebaju napraviti stanku. Ali je li to pedagoški smisleno? Cilj je obrazovanja zreo građanin slobodan od prisile, koji se oslanja na vlastito razumno odlučivanje. Ne treba obrazovanje shvatiti „kao ono što su od mene napravili”, već kao „ono što sam ja sam napravio od svog života”.

Tehnologija mora služiti čovjeku, ne obrnuto i ne jednako. Kad tehnologija oslobodi čovjeka od svoje slobode i odgovornosti, ljudi postaju strojevi i nastaje situacija o kojoj je govorio Albert EINSTEIN: „Bojim se dana kad će tehnologija nadvladati našu čovječnost. Ona može svijetu podariti još jedino generaciju idiota.”

Dakle, pitanje mogućnosti digitalizacije uvijek je povezano s ograničenjima digitalizacije te uvijek zahtijeva usporedbu prilika za učenje s rizicima za obrazovanje. Sveobuhvatno medijsko obrazovanje koje se sastoji od znanja o medijima, korištenja medija, stvaranja i postavljanja medija i kritičnosti prema medijima – temeljni je zadatak digitalizacije u obrazovanju.

..................                      

NAPOMENA

• Süddeutsche Zeitung – njemačke novine s najviše pretplatnika. Osnovane su 1945. godine. Južnonjemačke dnevne novine izdaju se u Münchenu, a poznate su po anonimnim kolumnama s naslovnice.
• Izvor: sueddeutsche.de