DIGITALIZACIJA U UČIONICI MIJENJA UČENJE, ALI NE ONAKO KAKO SMO SE NADALI

Jedino što je u učionici zaista važno jest učitelj

utorak, 31. prosinca 2019.

Obećanje je uvijek isto. S novom tehnologijom život postaje lakši, sigurniji i bolji. Naravno, tehnologija je olakšala život mnogim ljudima. Istodobno, povijest tehnologije priča je o neprestanoj zabludi i razočaranju.

Jedino što je u učionici zaista važno jest učitelj

Od Titanika preko atomske energije do genetskog inženjeringa, nova tehnologija nikad nije uspjela održati velika obećanja bez izazivanja negativnih posljedica.

Sad je na redu digitalizacija. Upravo se u području obrazovanja digitalizacija danas smatra revolucionarnim otkrićem. Na obzoru je nada za učenje bez napora. No ako pogledate izbliza, na toj lijepoj slici već se naziru pukotine i postaje očito kako digitalizacija u učionici mijenja učenje, ali ne onako kako smo se nadali.

Jesu li to prepoznali upravo oni roditelji koji od digitalizacije dobro zarađuju? Nedavno je objavljena vijest koju je malo tko u Europi primijetio. U Kaliforniji, a posebno u Silicijskoj dolini, već neko vrijeme „cvjetaju” waldorfske škole.

Što? Način školovanja razvijen prije stotinu godina u domovini digitalne revolucije smatra se korakom u uspješnu budućnost?

Posebno iritira činjenica da waldorfska pedagogija u SAD-u, do prelaska u srednju školu, zabranjuje sve što nalikuje informacijskoj tehnologiji. Vjeruju li tehnološki obrazovani roditelji da njihova djeca putem pametnih telefona i tableta ne mogu upoznati svijet oko sebe na odgovarajući način kao što mogu uz pomoć pedagogije usmjerene na sva osjetila?

Njihova procjena nije potpuno netočna. Znanstvenici ističu da je potrebno provesti još mnogo istraživanja. Prošlo je tek pola stoljeća otkako je 1969. godine putem vojne mreže Arpa prvi put poslana elektronička poruka. Za to kratko vrijeme još nije postalo jasno na koji način digitalna tehnologija utječe na naš mozak. „Vrlo malo znamo o tome na koji način digitalni mediji mijenjaju naš mozak”, kazala je Nicole WETZEL.

Ali profesorica iz laboratorija za neurobiologiju pri Institutu Leibniz u Magdeburgu nema nikakve sumnje da se naš način razmišljanja mijenja. „Mozak je izrazito osjetljiv i iznimno promjenjiv organ koji vrlo brzo reagira na vanjske podražaje i mijenja način na koji je umrežen.”

U SAD-u kruže rezultati studije koji sugeriraju povezanost količine vremena provedenog pred ekranom i akademskog uspjeha.

Tu vrijedi jednostavna formula: što više vremena dijete provede pred ekranom, to će slabiji biti njegov uspjeh u školi. Kod digitalizacije obrazovanja najproblematičniji je čarobni trokut učenja: pažnja, koncentracija i pamćenje. Za djecu do šest godina već je dokazano: sa svakim dodatnim satom provedenim pred zaslonom povećava se rizik pojave poteškoća s koncentracijom.

Kako biste to razumjeli, promatrajte vlastiti mozak kao neki oblik mreže putova. Prema Wetzelu, djetetov mozak ima mnogo uskih staza. Putovi kojima se dijete često koristi proširuju se, a oni kojima se najmanje koristi propadaju. I upravo u tome leži opasnost digitalnih medija za malu djecu. Za razliku od stvarnog svijeta, simulirano iskustvo na mreži je jednodimenzionalno.Na tabletu nisu dostupni analogni senzorni podražaji, koji se, na primjer, automatski prelijevaju na djecu kad se igraju vani – vjetar i sunce na koži, ostajanje bez daha, trčanje ili bolno koljeno. To znači da regije u mozgu nisu stimulirane i ostaju nerazvijene. Mozak ostaje ispod svojih mogućnosti. Neiskorištene staze nestaju. PRAVILO JE VRLO JEDNOSTAVNO: što više dijete u svakodnevnom životu upotrebljava svih pet osjetila, to se njegov mozak bolje razvija.

Eksperimenti s predškolskom djecom pokazuju da se vrijednosti čarobnog trokuta učenja mogu uvelike poboljšati holističkom stimulacijom svih osjetila. Kretanje je posebno važno. To je zapravo najvažnija stvar. U svijetu neurologa često ćete čuti rečenicu da je kretanje ključno za razvoj mozga. Suprotno tome, to znači da digitalno učenje koje podrazumijeva statičnost nije baš učinkovito.

No digitalni svijet nadoknađuje taj nedostatak drugim mehanizmom. On se spaja s „centrom sreće” u našemu mozgu. Eksperimenti su pokazali da brzo i stalno iskustvo nagrađivanja kod predškolske djece narušava razvoj samokontrole i ometa kreativno razmišljanje.

Samo zato što se učenici koriste tabletima ne znači da su usvojili matematičke formule, biološke zakonitosti ili pravopis.

Singapur, koji je u PISA-inoj studije 2015. postigao najbolji rezultat, imao je tada 0,97 računala po djetetu. Austrija je imala 1,1 računalo po djetetu, a SAD čak 1,22. Međutim, na PISA-inoj ljestvici potonje su se dvije zemlje smjestile na 27. i 31. mjestu. Njemačka je tad sa samo 0,55 računala po djetetu dospjela na 13. mjesto na PISA-inoj ljestvici.

Digitalna oprema, zaključili su tad prvi put autori PISA-ine studije, ne podrazumijeva put prema akademskom uspjehu.

Još nije dokazano da je digitalno doba superiorno nad „vladavinom” krede u učionici. Umjesto toga, izgleda da su se rezultati studije novozelandskog obrazovnog istraživača Johna HATTIEA (Visible Learning, 2009.) još jednom pokazali točnima.

Jedino što je u učionici zaista važno jest učitelj.

Kvalitetna nastava njegova je osnovna djelatnost i odgovornost gdje će kombinirati digitalne i tradicionalne metode prema vlastitoj procjeni. Gotovo 20 godina istraživači proučavaju na koji način učenici usvajaju sadržaj i kako upotreba digitalnih medija mijenja ponašanje prilikom čitanja.

Zaključak je da knjige čitamo relativno ujednačeno – oči se pomiču slijeva nadesno, a zatim skaču na sljedeći redak.

Kad čitate tekst na mrežnim stranicama, tekst se obično samo skenira.

To znači da se čitaju naslovi, početak odlomaka i pojedine riječi. Tad s desne strane bljesne reklama i odvlači pozornost ili iskače videozapis koji traži da odustanete od teksta. Snimanje pokreta očiju prilikom online čitanja rezultiralo je oblikom „F”. Knjiga je stoga prikladnija za razumijevanje složenijeg sadržaja, dok je Internet dobar za brzi pregled.

Na kraju, rečenicu „internet je za sve nas nepoznata zemlja” napisala je kancelarka Angela MERKEL 2013. godine. Tad ju je ismijala „tehnološki osviještena” javnost. S obzirom na najnovija istraživanja u području digitalizacije i razvoja mozga, njezina rečenica možda i nije toliko pogrešna. Naprotiv.

Bilo bi mudro malo usporiti, bolje upoznati ovu „novu zemlju” i razmisliti o tome što ondje tražimo i kako to postići prije nego što školska vrata otvorite tehnološkim tvrtkama.

NAPOMENA

  • NJEMAČKA: Rhein – Neckar Zeitung – regionalne dnevne novine koje se izdaju u Heidelbergu.
  • Izvor: rnz.de
Vezani članci
Školski portal: Globalizacija, digitalizacija i starenje najveći izazovi u 2019.

Globalizacija, digitalizacija i starenje najveći izazovi u 2019.

Svrha je ovog izvještaja potaknuti strateško promišljanje o obrazovnim zadatcima.…

Školski portal: Tehnologija mora služiti čovjeku, ne obrnuto i ne jednako, posebno ne u školi

Tehnologija mora služiti čovjeku, ne obrnuto i ne jednako, posebno ne u školi

…sve više približavaju jedan drugome i izgleda kao da je…

Školski portal: Raspored online nastave za utorak, 17. ožujka 2020.

Raspored online nastave za utorak, 17. ožujka 2020.

Isto kao i danas i u utorak će učenici razredne…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj

Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj

… važno svim dionicima odgojno-obrazovnog sustava…

Školski portal: Lektiru obrađujemo na zanimljiv i kreativan način

Lektiru obrađujemo na zanimljiv i kreativan način

... odijevaju Crvenkapičinu haljinu, lovčev šešir…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…