Zašto su štrajkali nastavnici u Poljskoj

U svojoj dramatičnoj poruci roditeljima i učenicima tijekom ispitnog razdoblja, nastavnici su naglasili da je aktualni kaos u školstvu posljedica školske reforme iz 2016. godine. „Želimo podučavati, želimo raditi. Molimo vas, shvatite nas“, rekli su.

U ponedjeljak [8.travnja 2019.] , nastavnici iz 15.179 škola u Poljskoj (74 posto) počeli su opći štrajk nakon tri mjeseca neuspješnih pregovora s ministarstvom i vladom. Najveći sindikat, ZNP, traži povišicu od 1000 zlota (260 dolara) za svakog nastavnika u Poljskoj.

……………………………….

„Želimo podučavati, želimo raditi. Molimo vas, shvatite nas.“

– Opći štrajk nastavnika u Poljskoj, 2019.

……………………………….

 Nastavnici su jedna od najlošije plaćenih skupina u našem društvu, s mjesečnim plaćama u rasponu od 460 dolara za mlade učitelje do 920 dolara za iskusnije, što u najboljem slučaju predstavlja 70 posto prosječne plaće u Poljskoj. Nastavnicima je teško držati kvalitetnu nastavu dok se brinu hoće li moći platiti račune i prehraniti vlastitu djecu. Ipak, sindikat Solidarnost pristao je na vladin prijedlog povišice od 15 posto, samo jedan dan uoči općeg štrajka. Pojedini članovi sindikata Solidarnost ipak su odlučili pridružiti se štrajku. Postojeća politika sindikata Solidarnost, koji djeluje kao saveznik PiS-ove vlade – što je nezamisliva promjena u odnosu na njegove vrijednosti iz 80-ih godina 20. st. – izaziva nezadovoljstvo među nastavnicima koji su njegovi članovi, a koji ga sada napuštaju.

Bitnu ulogu imaju i učenici. Nedavno su se samoorganizirali kako bi pružili potporu svojim nastavnicima. Zbog reforme ministrice nacionalnog obrazovanja Anne Zalewske (poznate kao “deforma”), nastava sada završava kasno poslijepodne, pri čemu se često događa da sedmogodišnjacima nastava završava u 18:00 sati, a učenici se osjećaju preopterećeni novim programom. Nadalje, skupim i nepromišljenim ukidanjem sustava iz 1999. godine s tri razine (šest godina osnovne škole, tri godina niže srednje škole, tri godine više srednje škole), čiji je cilj centralizirati obrazovni sustav, ponovno je uveden ideološki kurikul koji je bio obilježje komunističkoga razdoblja prije 1989. godine. Sa samo šest mjeseci „priprema“ za tako bitnu  promjenu, zar je čudno da reforma nije predvidjela i moguće poteškoće u provedbi? Konačnim zatvaranjem gimnazija (nižih srednjih škola), učenici koji su ih završili i učenici koji su završili nove osmogodišnje osnovne škole zajednički će se upisivati u školsku godinu 2018./2019. Zbog toga sada ima dvostruko više učenika koji se natječu za upis u srednje škole. Postavlja se pitanje trebamo li i dalje smatrati da se pravo na obrazovanje, u skladu s Preporukom CM/Rec (2012.) 13 Vijeća Europe, i dalje u potpunosti poštuje u Poljskoj. Je li naš obrazovni sustav primjerene kvalitete?

 Na zahtjeve nastavnika za boljim školstvom i uvjetima rada vlada je odgovorila propagandom i uvredama. Nakon što su mjesecima slušali o proračunskim ograničenjima, nastavnici su s iznenađenjem dočekali vijest dva dana prije štrajka. Vođa PiS-a Jarosław Kaczyński obećao je stočarima velikodušnu isplatu od 100 zlota (26 dolara) po svinji i 500 zlota (131 dolar) po kravi. Upravo je zbog timinga i konteksta te objave, to predizborno obećanje preraslo u uvredu nastavnicima te dovelo do njihove još snažnije mobilizacije s ciljem sudjelovanja u štrajku.

Jedna od najapsurdnijih reakcija članova stranke PiS bio je prijedlog da bi nastavnice trebale zatrudnjeti kako bi dobile potporu za brigu o djeci u iznosu od 500 zlota po djetetu; za to je vrijeme ministrica predložila povišicu – ali tako da nastavnici tjedno rade šest sati više. Posljedica te odluke bio bi gubitak posla za 30 posto nastavnika! Još jedno od predloženih rješenja za krizu bilo je zapošljavanje svih onih koji imaju pedagoške kvalifikacije, čak ako i nisu nikad radili kao nastavnici. Novinari su izvijestili o „smiješnim“ događajima u kojima su svećenici, redovnice, političari i – u najnovijem slučaju – trojica vatrogasaca poslani u škole da odrade ispite deset minuta prije nego što su trebali početi. Taj posljednji čin ove tragikomedije vjerojatno će završiti poništenjem učeničkih ispita zbog kršenja zakona i pravilnika.

Nastavnici se suočavaju s vladinom propagandom na nacionalnoj televiziji, radiju i društvenim mrežama, što uključuje i „informacijsku kampanju“ profesionalne tvrtke za odnose s javnošću, koja je objavila nepouzdane rezultate istraživanja o tome kako roditelji i društvo ne podržavaju štrajk. Sve se češće pojavljuju i optužbe da PiS angažira internetske trolove. Međutim, reakcija društva na štrajk je prilično neočekivana i suprotna popularnoj slici o lijenim nastavnicima koji imaju dva mjeseca plaćenog godišnjeg odmora.

Roditelji, učenici, liječnici, glumci i drugi dodaju uskličnike svojim profilnim fotografijama na Facebooku, snimaju fotografije u znak potpore s natpisima na poljskom i engleskom jeziku te donose kolače u zbornice. Rukovoditelji u tvrtkama dopustili su svojim zaposlenicima da na posao dovode djecu dok su se djedovi, bake i prijatelji ponudili da će paziti na dječake i djevojčice. Knjižnice i muzeji organiziraju dodatna predavanja, lokalne vlasti daju obećanja da neće smanjivati plaće nastavnicima tijekom prosvjeda, a učenici u školskim dvorištima kredom ispisuju poruke potpore. Međutim, za većinu bi nastavnika ovaj štrajk, najveći od 1993. godine, mogao vrlo brzo završiti zbog pritiska izgubljenih plaća. Poljskim nastavnicima žurno treba potpora. Ako nastavničko zanimanje još uvijek ima nekakvu vrijednost u našem društvu, krajnje je vrijeme da ovaj štrajk dobije i međunarodnu pozornost.

PIŠE: Beata ZWIERZYŃSKA

……………………………

Beata ZWIERZYŃSKA je doktorska kandidatkinja na Sveučilištu Donje Šleske i Masarykovom sveučilištu; surađuje s Europskim vijećem doktorskih kandidata i mlađih istraživača. Možete ju pronaći na Twitteru: @beatazwie.

……………………………

[ IZ DRUGIH MEDIJA | publicseminar.org | tekst je objavljen 12. travnja 2019. | Prijevod: Vedran PAVLIĆ ]