Olga Kijevska – svetica s kojom nije bilo šale

utorak, 21. srpnja 2015.

Olga Kijevska (890. – 969.) bila je žena Igora, kneza Kijevske Rusije i prva u povijesnim vrelima spomenuta žena vladarica u Rusiji.

Olga Kijevska – svetica s kojom nije bilo šale

Drugi naziv joj je Olga Prekrasna, a jedna je od svetica i u Pravoslavnoj i u Rimokatoličkoj Crkvi. Krstila se 955. u Carigradu, a krsno ime joj je Jelena.

Iako je Olga proglašena sveticom, prije svoga prelaska na kršćanstvo bila je jedna od najosvetoljubivijih i najokrutnijih vladara u ondašnjoj Rusiji.

Naime, Kijevska Rusija se u 9. stoljeću pod knezom Olegom počela snažno širiti na susjedna slavenska područja, objedinjujući raznim odnosima i dogovorima susjedna slavenska plemena pod svoju vlast. Kada je početkom 10. stoljeća knez Igor, nasljednik Olegov, došao na vlast, pokušao je sebi politički podrediti i Derevljane, jedno od jakih vojničkih susjednih plemena.

Na jednom od njegovih pohoda ubiranja danka od Derevljana pretjerao je u okrutnosti teškim teretom danka, pa ga je pleme pod vodstvom derevljanskog kneza Mala ubilo zavezavši ga za dva povijena stabla breze. Kada su ga zavezali, otpustili su stabla da se vrate u svoj prirodan položaj, što je rastrgalo kneževo tijelo.

Olga je tim činom ostavljena udovicom, a njihov sin Svjatoslav bio je još dijete koje nije moglo preuzeti vlast. Učinivši sebe njegovom regenticom, Olga je postala vladaricom Kijevske Rusije I odlučila osvetiti ubijenog muža.

Derevljani su se, smaknuvši Igora, odlučili riješiti njegove žene kao vladarice tako što su joj odlučili ponuditi brak, a po potrebi i prisiliti je na njega. Podcijenivši Olgu, Derevljani su joj ponudili brak s ni više ni manje nego čovjekom koji je bio odgovoran za smaknuće njenoga muža – knezom Malom.

Poslali su joj dvadesetak poslanika iz svojih visokih klasa kojima je zadaća bila dodvoriti se Olgi i nagovoriti je na brak s derevljanskim knezom. Olga ih je dala zakopati žive u jame. Zatim je poslala poruku knezu Malu da, želi li je oženiti, treba po nju poslati bolju pratnju, najbolje i najjače od plemstva.

Knez Mal je udovoljio toj molbi, ne sluteći što se dogodilo s prethodnim poslanstvom. Dočekala ih je pompoznom dobrodošlicom i zatim ih pozvala da se okupaju u njenim kupeljima. Kada su ušli u kupelj, Olga ih je unutra dala zaključati i potom ih žive spalila.

Zatim je, još događaja nesvjesnom Malu, najavila svoj dobrovoljni dolazak u glavni derevljanski grada Iskorosten i pritom zamolila da joj se omogući dati posmrtni oproštaj od okrutno ubijenoga muža Igora. I to joj je udovoljeno.

Došavši u Iskorosten s manjom vojskom, obišla je Igorov grob. Nakon odavanja počasti mrtvom mužu, dala je ponapijati sve okupljene Derevljane, a svoju vojsku držala je trijeznom. Kada su se ponapijali, Olga ih je dala poubijati. Njena vojska pobila je oko 5000 Derevljana.

Vrativši se u Kijev, Olga je prikupila veliku vojsku, povela svoga sina Svjatoslava i vratila se Derevljanima. Svi su joj se gradovi pokorili osim Iskorostena. Njega je Olga opsjedala godinu dana i došla do lukave nagodbe s iscrpljenim i izgladnjelim stanovništvom. Zatražila ih je lagan danak, upućujući ih da ona nije kao njen pokojni muž i da ih neće tražiti više nego što mogu dati. Tražila je da svaka kuća da tri goluba i tri vrapca. Udobrovoljeno tim laganim zadatkom, stanovništvo joj udovolji i brzo skupi tražene ptice. Olga ih primi i primiri Derevljane kazavši im da je, što se nje tiče, dug isplaćen tim dankom te ih uputi natrag u njihove domove.

Olga je ptice razdijelila svojim vojnicima i naredila im da na svaku od njih privežu u tkaninu obavijen sumpor. Kada se smračilo, naredila je otpuštanje ptica. Golubovi i vrapci vratili su se pod svoje krovove i u svoja gnijezda. Ubrzo se cijeli grad zapalio i ljudi su počeli bježati iz njega. Olga je zapovjedila da ih se polovi i ubije, a ušavši u grad zarobila je gradske starješine. Dio ih je odmah dala pobiti, drugi dio je dala u ropstvo svojim podanicima, a treće je ostavila za plaćanje danka.

Derevljani su teško platili okrutno smaknuće kneza Igora.

Danak su platili životima i domovima, a izgubili su i cijeli vladajući sloj. Olga je vladala do 963. godine, kada vlast preuzima njen i Igorov sin Svjatoslav, zapamćen u povijesti kao vješt vojskovođa koji je protegnuo utjecaj svoje države na gotovo cijelu istočnu Europu.

Olga se oko 955. godine krstila u Carigradu i započela sasvim nov odnos s Bizantskim Carstvom, učvrstivši odnose dviju moćnih država putem prosvjetne i duhovne suradnje. Kršćanski utjecaj je organizirano i fokusirano širila po svojoj zemlji. No, ipak je njen sin Svjatoslav ostao poganin, kao i većina tadašnje Kijevske Rusije.

Početak stvarnog prihvaćanja kršćanstva započet će tek s njenim unukom, Svjatoslavovim sinom, knezom Vladimirom. Međutim, zbog velikog doprinosa i odnosa s ranijim kršćanstvom, pogotovo što se tiče duhovne prakse, Olga je u 16. stoljeću proglašena sveticom i njezin se dan slavi 11. srpnja.

Vezani članci
Školski portal: 10 ludih kazni korištenih u školama

10 ludih kazni korištenih u školama

1)       SMRZNUTI GRAŠAK Fotografija koljena jedne kineske djevojčice postala je…

Školski portal: Banovanje Ivana Mažuranića i odnos mađarske vlade prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi

Banovanje Ivana Mažuranića i odnos mađarske vlade prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi

Bili su doneseni liberalni zakoni o pravu sastajanja i slobodi…

Školski portal: „Ilirski“ ratovi u perspektivi

„Ilirski“ ratovi u perspektivi

...bilo gusa­renjem, Teutinom „ženskom hirovitošću” ili „urođenom zloćom” Demetrija Hvarskoga.…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj

Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj

… važno svim dionicima odgojno-obrazovnog sustava…

Školski portal: Lektiru obrađujemo na zanimljiv i kreativan način

Lektiru obrađujemo na zanimljiv i kreativan način

... odijevaju Crvenkapičinu haljinu, lovčev šešir…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…