POVIJEST NAS UČI

Trijere – brze, pokretljive i ubojite lađe

četvrtak, 17. ožujka 2016.

Trijere ili trireme imale su složeni razvitak tijekom dvaju stoljeća. Atenske trijere, koje su bile pojam antičke ratne lađe, imale su 200 vesala s 200 ljudi, što znamo po Tukididu (II 93, 2), a svaki je veslač veslao jednim veslom.

Trijere – brze, pokretljive i ubojite lađe

To se može zaključiti i po nekim atenskim pomorskim zapisima iz 4. st. pr. Kr. Vesla su bila gotovo iste veličine od 9 lakata (4,18 m) ili pola lakta duža.

Prema nekim ostatcima brodskih spremišta u Pireju, može se pretpostaviti približna veličina trijera. Dužina im je bila oko 38 do 40 m, širina nešto više od 5 m, isto takva visina ili malo više. Pre­ma drugima, dužina je bila oko  50 m, širina 6 – 7 i tolika visina. Veslači u donjem redu imali su najkraća vesla, a oni u trećem redu nešto duža. Vesla i klupe bili su tako raspoređeni da je među njima bio razmak pa nije dolazilo do sudaranja. Ratne trijere bile su lakše od trgovačkih, stoga i brže i pokretljivije. Na nekima je bilo po rasporedu 170 veslača.

Prosječno trajanje atenskih trijera, iako su bile relativno lako građene, bilo je oko 20 godina, što se može zaključiti po atenskim pomorskim zapi­sima, a neke iznimno i po 26. (...)

Trijere su na dnu imale balast, vjerojatno od pijeska. Na njima je bilo malo prostora za neki teret, osim najnužnije opreme, oružja, možda sprava za katapultiranje i, naravno, vode jer opskrba i živež za 200 ljudi bili su isključeni.

Flotu su pratili opskrbni brodovi ili su u plovidbi predvečer pristajali uz obalu, gdje je posada spremala obrok.

Raniji atenski pomorski zapisi iz početka 4. st. pr. Kr. pokazuju da je atensko pomorsko zapovjedništvo razlikovalo „nove” i „stare” brodove jer su novi brodovi bili i kva­litetniji, bolje opremljeni i po tome brži jer su bili u stanju koje je to omogućavalo.

Postojale su i druge distinkcije „izabranih” brodova (eksairétoi), s biranom posadom i opremom.

Usto, postojale su i trireme koje su prevozile vojnike i, prema Tukididu, ukrcavale su po 85 hoplita u punoj opremi, kao što je bilo i onih za prijevoz konja, pa je 60 veslača prevozilo 30 konja jer bi se tada broj veslača smanjio.

U glavnu napadačku opremu trijere spadao je čvrsto okovani kljun (embolon), jedna ili dvije grede okovane broncom ili željezom na provi uz morsku površinu, koje su trebale probiti bok neprijateljskog broda. Bio je to u svoje vrijeme, u 7. st. pr. Kr., prema Korinćanima, tehnološki izum ravan otkriću baruta.

Uoči bitke spustila bi se jedra. Korito bi se zaštitilo od udaraca konopima, pletivom, kožama i sl., a na krovu bi se načinile ograde (pararýmata) radi zaštite od strijela. Znak za početak bitke bila je crvena zastava na zapovjednikovu brodu.(...)

LITERATURA:  Izvadak iz knjige ILIRSKI RATOVI, autora dr. sc. Marina Zaninovića, Školska knjiga, Zagreb, 2015., str. 157. – 158. 

Vezani članci
Školski portal: 10 ludih kazni korištenih u školama

10 ludih kazni korištenih u školama

1)       SMRZNUTI GRAŠAK Fotografija koljena jedne kineske djevojčice postala je…

Školski portal: Banovanje Ivana Mažuranića i odnos mađarske vlade prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi

Banovanje Ivana Mažuranića i odnos mađarske vlade prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi

Bili su doneseni liberalni zakoni o pravu sastajanja i slobodi…

Školski portal: „Ilirski“ ratovi u perspektivi

„Ilirski“ ratovi u perspektivi

...bilo gusa­renjem, Teutinom „ženskom hirovitošću” ili „urođenom zloćom” Demetrija Hvarskoga.…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj

Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj

… važno svim dionicima odgojno-obrazovnog sustava…

Školski portal: Lektiru obrađujemo na zanimljiv i kreativan način

Lektiru obrađujemo na zanimljiv i kreativan način

... odijevaju Crvenkapičinu haljinu, lovčev šešir…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…