Djeca odabiru tarifu za mobitel, a razlomke uče u sedmom razredu

Tim platforme LOGICLIKE otkriva koja su druga obilježja učenja u finskim školama.

■  PRIMIJENJENI OBLIK OBRAZOVANJA U FINSKOJ

U toj sjevernoj zemlji nećete od školaraca čuti pitanje: „Zašto meni trebaju ti kosinusi?“ Učitelj na nastavi ne objašnjava samo novu temu nego i pokazuje kako će to znanje biti korisno u budućoj profesiji ili rješavanju kućanskih zadataka.

U srednjoj školi djeca stječu poduzetničke vještine na praktičnim satovima ekonomije. Pripremaju jela, izračunavaju količinu sastojaka za određeni obrok, izračunavaju cijenu proizvoda, izvode igrokaze na engleskom jeziku nudeći pripremljeno jelo stranom gostu, izračunavaju porez na dobit svoga kafića.

Možda je pad u rejtingu potaknuo Fince da učenje još više približe životu. Pokrenuli su reformu prema kojoj će se do 2020. godine u školama umjesto pojedinih predmeta razmatrati „fenomeni“ ili „pojave“. Hoće li tradicionalna nastava potpuno nestati iz škola, nije poznato. No, očite su prednosti interdisciplinarnog pristupa. On vam omogućuje da razmotrite fenomene svijeta koji vas okružuje iz različitih kutova i temeljito učvrstite stečena znanja u praksi.

■  MATEMATIKA NIJE VAŽNIJA OD CRTANJA

U finskome obrazovnom sustavu prati se načelo ravnopravnosti. Nema elitnih i običnih škola, prava djeteta jednako su važna kao i prava učitelja. Izučavanje nekih predmeta na štetu drugih nije dobrodošlo.

Stoga nijedan jezik neće požuriti nazvati matematiku važnijim predmetom od umjetnosti ili tehničkog odgoja. Možda se zbog toga u školaraca ne formira negativan stav prema teškim predmetima.

■  NEMA KONTROLNIH I DOMAĆIH ZADAĆA?

U Finskoj vjeruju da djeca trebaju imati vremena za aktivnosti prema svojim interesima, igranje s prijateljima i komunikaciju s roditeljima. Zato je domaća zadaća ovdje zabranjena. Ili ne? Zapravo, to su pomalo preuveličane glasine. Otkrit ćemo vam nekoliko zanimljivih nijansi.

• Postoji zadaća, ali u vrlo malom opsegu, kako bi se uspjelo sve završiti za otprilike 20 minuta. Primjerice, u matematici to može biti nekoliko jednostavnih aritmetičkih primjera.
• Moguće je odabrati kojeg ćete dana obaviti i predati zadaću. Ne postoji obveza poput „danas zadajemo za sutra“.
• Najvažniji su društveni život i obitelj. Djeci je za domaću zadaću moguće zadati da, primjerice, iznesu smeće ili pomognu rođacima u drugim kućanskim poslovima ili održe intervju o temi koja je njima zanimljiva.

Kao i u svemu, naglasak na samostalnom izvannastavnom obrazovanju potpora je kognitivnom interesu, dječjoj spoznaji svijeta oko sebe, razumijevanju i proučavanju života.

Obvezatnih kontrolnih ispita također nema. Testovi se održavaju prema vlastitom nahođenju, a ocjene se priopćuju učeniku osobno, a ne pred razredom. Jedini standardizirani ispit provodi se sa 16 godina i na njega se može ponijeti sve – od rječnika i kalkulatora do pločnjaka (tablet-uređaja) s pristupom na internet.

■  NE ZNATI TABLICU MNOŽENJA NIJE SRAMOTA

Finski učenik u dobi od 11 do 12 godina može se osjećati izvrsno bez poznavanja tablice množenja i rješavati primjere na kalkulatoru. To ne smeta učiteljima jer glavna stvar je da je dijete u stanju brzo naći pravi odgovor.

Finci počinju učiti razlomke tek u sedmom razredu, dok u nas djeca već u drugom razredu rješavaju zadatke s razlomcima. Obrazovanje u Finskoj teče u ciklusima. U sedmom razredu uče razlomke, a nakon godinu dana ponovo se vraćaju na tu temu i produbljuju svoje znanje i tako dalje. Postupno, bez trke za nastavnim planom i programom, nekoliko puta se ponavlja jedna te ista stvar.

Dokazivanje teorema nikomu nije potrebno. Više se cijeni sposobnost rješavanja zadataka povezanih sa životom kao što je odabir mobilnog telefona i optimalnoga tarifnog plana.

■  SPOR, ALI SIGURAN PUT K ZNANJU

Djetetu ne treba memoriranje školskoga gradiva, nego umijeće mišljenja. Stoga je u finskome obrazovnom sustavu mnogo pozornosti posvećeno razvoju individualnosti djeteta. No tu nema stresa zbog pripremanja „odabrane“ djece za predmetnu olimpijadu, kao što je slučaj u našoj zemlji. Djeca uče jedni od drugih, razvijaju vještine timskog rada u gotovo svim predmetima, komuniciraju i rješavaju specifične probleme zajedno.

Djeca se podučavaju računalnoj pismenosti već u prvom razredu: putem bloga na internetu, na siguran način razmjenjuju informacije, fotografije i misli koje mogu vidjeti samo kolege iz razreda i roditelji. U školama za tu svrhu postoji specijalna online platforma. To je dobra inicijativa za podršku dječjeg samoizražavanja i istodobno odvlačenje od društvenih mreža.

..................

NAPOMENA

• Mel.fm je stranica na ruskom jeziku posvećena obrazovanju i odgoju.
• Izvor: mel.fm