SCAMPER

… i po našoj motivaciji obeshrabrujućim porukama da nešto ne možemo učiniti, da nešto nismo sposobni naučiti, da nismo dovoljno dobri, da nismo kreativni..

Život nas vremenom uvjeri  da su dvije ključne vještine naše duhovne higijene naučiti vjerovati porukama koje osnažuju i naučiti zanemariti one koje nam krešu krila. Kad nešto istinski želiš, cijeli svemir se ujedini u želji da ti pomogne da to i ostvariš, veli brazilski pisac Paulo Coelho u Alkemičaru. Budućnost pripada onima koji istinski vjeruju da nema toga što ne mogu naučiti i učiniti, samo ako se dovoljno potrude. 

SCAMPER je akronim kojim se označava sustavni način postavljanja pitanja u procesu kreativnoga razmišljanja. Što mogu zamijeniti da ono što mi ne odgovara pretvorim u ono što mi treba? Kako da kombinirajući dijelove onoga što mi je dostupno i uklanjanjem suvišnoga konstruiram nešto novo čime rješavam svoj problem? Što  mogu prilagoditi, izmijeniti, pretumbati ili prenamijeniti da nešto neodgovarajuće učinim funkcionalnim?  Model su razvili  Alex Osborn i Bob Eberle kako bi poduzetnicima pomogli da kreativno razmišljajući razviju svoju poslovnu ideju.

Sasvim u SCAMPER duhu razmišljanja, metodu mogu iskoristiti na bezbroj načina. Kraj je školske godine pred vratima. Kad ovoga ljeta budete planirali za sljedeću školsku godinu, razmišljajte SCAMPER: Što bih sve sljedeće godine mogla zamijeniti, kombinirati, prilagoditi, izmijeniti, prenamijeniti, ukloniti, pretumbati... da se manje iscrpim, a da rezultati budu još bolji nego ove godine? Kako da iskoristim SCAMPER u poučavanju? Kako da SCAMPER razmišljanjem motiviram učenike ili ih naučim samostalno učiti?

ŠTO ZAMIJENITI?

Zamjena x traženim brojem u jednadžbi s jednom nepoznanicom ne traži neko kreativno mišljenje nego samo poznavanje zaknitosti i  postupaka koji vode do točno određenog i jedinog mogućeg odgovora. Međutim, tražimo li od učenika da u nekom receptu postojeće sastojke zamjenjuje drugima, dobit ćemo sasvim novi recept. To se, dakako, ne mora odnositi samo na kuharske recepte, može se jedan način razmišljanja zamijeniti drugim, originalne glumčeve replike drugima, jedan oblik ponašanja  drugim, jedno stanište drugim... pa pretpostaviti što bi se u tom slučaju dogodilo te pokusom (ako je to moguće) provjeriti svoju pretpostavku.

KAKO ISKOMBINIRATI?

Kombinacija nije samo omiljena tehnika postmodernizma koji miješa spojivo s prividno nespojivim... pa od starih ideja i starih stvari stvara originalna rješenja. Kombinacija je i obilježje digitalnoga doba: srž kompilacija, miksova i  smashupova. Sjajno je iskoristiva u poučavanju posebice kad treba komparativno razmišljati. Koje bi probleme rješavali Raskoljnjikov, Filip Latinovich i stari Glembaj kad bi se našli za istim stolom? Do kojih bi revolucionarnih novih otkrića došlo da su starogrčki astronomi živjeli istovremeno sa srednjovjekovnim arapskim i europskim astronomima?  Kako bi osmislio novu školsku zgradu i njezin okoliš kombinirajući renesansne ideje o gradu, ljepoti i funkcionalnosti sa suvremenim potrebama učenika? Koja kreativna rješenja možeš smisliti spojiš li ekološki uzgoj povrća u školskom vrtu s poduzetnošću o kojoj razgovarate na satu građanskoga odgoja i financijske pismenosti?   

ŠTO I KAKO PRILAGODITI?

Prilagodba je vještina kreativnoga mišljenja koju često koristimo, na primjer kad razmišljamo kako prepraviti staru odjeću da opet izgleda atraktivno ili kako od nje napraviti kostim za maškare, kako iskoristiti stare lektire/zadaće pri pisanju nove, kako prilagoditi postojeće uvjete u školskoj knjižnici naraslim i novim potrebama korisnika... Koje bi se predmete s krupnoga otpada moglo prilagoditi za izvođenje pokusa u kabinetu za fiziku, kemiju, zemljopis...

ŠTO IZMIJENITI, KAKO PREOBLIKOVATI?

Modificiranje je način kreativnoga mišljenja najšire primjenjiv u poučavanju: što bi u proceduri rješavanja problema trebalo promijeniti da se može primijeniti i na rješavanje neke druge vrste problema; kakav je mogao biti ishod bitke da nije počela pred zimu, nego u proljeće; kako bi izgledala priča o Pepeljugi da se njezin otac nije oženio zlom ženom s još gorim kćerima; kako bi mogao promijeniti način svoga učenja da učeći manje – naučiš više... 

KAKO PRENAMIJENITI?

Promjena svrhe ili namjene zapravo je kreativno snalaženje s alatima koje imamo. Iskoristi PowerPoint da napraviš crtić; od geometrijskih oblika koje imaš u PowerPointu konstruiraj čudovišta; nauči plesti/vesti/ kačkati kako bi popravio svoj rukopis; primijeni tehnike dobre svađe za rješavanje sukoba s drugim učenikom; za što bi sve mogao mudro i praktično u svom vrtu iskoristiti prozirne plastične boce; umjesto odgovaranja na pitanja  nakon lekcije, sastavi popis pitanja (s odgovorima) za kviz...

ŠTO ODBACITI, ČEGA SE RIJEŠITI?

Odstranjivanje suvišnoga najmoćnija je vještina učenja. Prosijavanje, odvajanje bitnog od nebitnoga, svođenje na najjednostavnije i nedjeljivo. Sjajno se može iskoristiti za pisanje sažetaka, komparativne analize Vennovim dijagramom, jezične analize... Koji je najsitniji razlog o kojem ovisi hoće li se zametak razviti u dječaka ili u djevojčicu; koja su renesansna obilježja u umjetnosti nestala razvojem baroka; što dobiješ ako iz te molekule ukloniš jedan atom; kave bi posljedice po životu u gradu nastale kad bi se raspao sustav odvoženja otpada ili sustav javnoga prijevoza ili kad bi sve banke i bankomati prestali raditi...

ŠTO PRETUMBATI, KAKO PRESLOŽITI?

Nije riječ o tome da se nešto rastavi na najsitnije dijelove, nego na najmanje funkcionalne dijelove čijim bi se tumbanjem i preslagivanjem moglo napraviti nešto novo. Rastavi riječ na slogove i od njih sastavi novu riječ; uoči od kojih se dijelova sastoji neka formula, proces, zakon, događaj... pa ih razmjesti tako da dobiješ novu formulu, novi proces, novu zakonitost ili novu fabulu priče; iskoristi poznate izraze i fraze iz stranog jezika pa pomoću njih pokušaj razgovarati o temi za koju ti nedostaje riječi.

Kreativnost je igra preživljavanja koja započinje kad zapnemo pred problemom. Kad malo razmislimo, ispada da je kreativnost igra koju je danas nemoguće izbjeći: problemi za koje nemamo naučenih rješenja niču kao gljive poslije kiše. Stara znanja nam ne pomažu u njihovu rješavanju, kreativnost je jedini ključ za njihovu bravu. A kreativnost se, nasreću, može naučiti.