Za bistre i znatiželjne glave

ZA BISTRE I ZNATIŽELJNE GLAVE

Nobel i nobelovci

četvrtak, 21. prosinca 2017.

Što je Nobelova nagrada? Za koja se područja dodjeljuje? Tko su prvi dobitnici? Čitali smo, slušali ili gledali ovih dana dosta o Nobelovoj nagradi i njezinim dobitnicima. Sjetimo se kako je sve počelo.

Nobel i nobelovci

Švedski kemičar, inženjer i pronalazač dinamita i drugih složenijih eksploziva (patentirao je čak 355 izuma) Alfred Bernhard Nobel (1833. – 1896.) pri kraju života imao je stotinjak tvornica eksploziva (s godišnjom proizvodnjom od 65 000 tona) u raznim dijelovima svijeta, što mu je donijelo veliko bogatstvo. Iako se dio toga upotrebljavao za ratne svrhe, posljednja mu je želja bila da veći dio njegova bogatstva treba poslužiti za osnivanje novčanog fonda iz kojeg bi se svake godine nagrađivalo petero ljudi „koji su protekle godine podarili čovječanstvu najveću dobrobit”.

Prema Nobelovoj želji, one se dodjeljuju bez obzira na naciju, rasu, vjeru ili ideologiju. Njegova oporuka nije šokirala samo njegove rođake, koji su očekivali da će naslijediti veliko bogatstvo, nego i švedsku kraljevsku obitelj, koja mu je zamjerila da nije domoljub jer nagrađuje ljude svih nacionalnosti, a ne samo Šveđane. Kako se Nobel odlučio na to? Smatra se da ga je na to naveo jedan događaj iz 1888. godine. Kada je te godine u Cannesu umro njegov stariji brat Ludwig Nobel, francuski su novinari pogriješili i napisali da je umro Alfred. Jedne su novine čak stavile naslov Le Marchand de la mort est mort (Trgovac smrću je mrtav). Budući da su novinari mislili da je mrtav, blatili su i dalje njegovo ime. Alfred je bio zgrožen i odlučio hitno nešto učiniti. Dana 27. studenoga 1895. godine otišao je u švedsko-norveški klub i napisao oporuku u kojoj je naveo svoju posljednju želju o osnivanju fonda. Četiri godine nakon njegove smrti, 29. lipnja 1900. godine, utemeljena je Nobelova nagrada. A 10. prosinca 1901. godine dodijeljene su prve nagrade za kemiju, fiziku, medicinu, književnost i mir (a od 1969. godine dodjeljuje se i za ekonomiju).

Ti prvi dobitnici Nobelove nagrade bili su Wilhelm Röntgen(fizika), Jacobus Henricus van't Hoff(kemija), Emil Adolf von Behring (medicina), Sully Prudhomme (književnost), Henry Dunant i Frédéric Passy (mir).

 

Prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu bila je Maria Skłodowska-Curie, koja je sa suprugom Pierreom i Henrijem Becquerelom podijelila nagradu za fiziku 1903. godine. Njoj je i 1911. dodijeljena ta nagrada, ali za kemiju.

Druga žena laureat (dobitnica nagrade za mir 1905.) bila je barunica Bertha von Suttner (u koju je Nobel navodno bio zaljubljen), Austrijanka koja je živjela u Rusiji kad i Nobel i pisala u austrijskim novinama o strahotama Krimskog rata. Nažalost, nakon nje su nagradu dobile žene još samo 46 puta (među 896 pojedinačnih dobitnika). Ove godine, drugu godinu zaredom, među dobitnicima nema nijedne žene.

Najdulje je Nobelovu nagradu čekao američki virusolog Francis Peyton Rous. On je još 1911. otkrio virus, uzročnik nekih vrsta raka, a tek nakon 55 godina (1966.), za to je njegovo otkriće zaključeno da je vrijedno Nobelove nagrade za medicinu. Sreća da je Raus bio dobra zdravlja i to dočekao, još radeći. Imao je tada 87 godina.

Najmlađa je dobitnica Malala Yousafzai iz Pakistana, koja je 2014. godine sa 17 godina dobila Nobelovu nagradu za mir. Prije nje je najmlađi dobitnik bio William Lawrence Bragg, koji je imao 25 godina kada je s ocem Williamom Henryjem Braggom 19015. godine dobio tu prestižnu nagradu za fiziku.

 

Najstariji dobitnik je Leonid Hurwicz, koji je 2007. godine primio nagrade za ekonomiju. Tada je imao 90 godina. Od žena je najstarija dobitnica britanska književnica Doris May Lessing, koja je 2007., s 87 godina, dobila Nobelovu nagradu za književnost.

William Spencer Vickrey najkraće je uživao u toj nagradi (dobio ju je za ekonomiju 8. listopada 1996. godine). Samo tri dana nakon toga (11. listopada) umro je u 83. godini života. Neki kažu zbog prevelikog uzbuđenja što ju je osvojio.

Četvero znanstvenika dobilo je po dvije Nobelove nagrade. Uz već spomenutu Mariju Curie, američki fizičar John Bardeen dobio je svoju prvu nagradu 1956. godine, a zatim 1972. Engleski biokemičar Frederick Sanger osvojio je dva Nobela za kemiju – prvi 1958. i drugi 1980. godine. Američki kemičar Linus Carl Pauling osvojio je 1954. godine nagradu za kemiju a 1962. godine za mir. On je jedini koji je samostalno dobio dvije Nobelove nagrade.

Lê Duc Thọ i Henry Alfred Kissinger dobili su Nobelovu nagradu za mir 1973. godine za mirovne pregovore o Vijetnamskom ratu. Lê Duc Thọ zatim je odbio nagradu, izjavljujući da je nakon potpisanog primirja, u siječnju 1973. godine, „u Indokini ubijeno više Vijetnamaca nego Amerikanaca za deset godina”.

Bilo još onih koji su odbili tu nagradu. Sovjetski pisac Boris Pasternak dobio je 1958. godine Nobelovu nagradu za književnost za roman Doktor Živago. No zato što je Oktobarsku revoluciju prikazao onako kako se nije svidjelo vlastima i javnosti, pod njihovim ju je pritiskom odbio primiti. I njegov sunarodnjak Aleksandar Solženjicin, koji je 1970. godine dobio nagradu, također za književnost, odbio ju je primiti iz straha da mu sovjetske vlasti neće dopustiti da se vrati u zemlju. Kada je pak 1974. protjeran iz zemlje, uzeo je nagradu, ali bez onog novčanog dijela (koji se vraća u fond). Francuski književnik Jean-Paul Sartre, dobitnik Nobela za književnost 1964., odbio je primiti nagradu iako ga na to nitko nije primoravao. Objasnio je da time želi sačuvati svoj književni ugled. Ipak se Sartre poslije predomislio i htio uzeti novac od nagrade, ali su mu objasnili da više ne može. Godine 1939. dobitnici Nobelove nagrade za kemiju (Adolf Butenandt) i medicinu (Gerhard Domagk) morali su je odbiti jer ih je na to primorao Adolf Hitler.

 

Neki bi je dobitnici rado bili uzeli, ali su u vrijeme proglašenja bili zatočeni. Borac za mir, antifašistički novinar Carl von Ossietzky, bio je Hitlerov politički zatočenik pa mu je uz bijesnog Führera to bilo onemogućeno. Ni Andrej Saharov nije mogao ići na dodjelu svoje Nobelove nagrade za mir 1975. zbog zabrane izlaska iz SSSR-a. Nagradu je preuzela njegova supruga. Aung San Suu Kyi, burmanska (mijanmarska) političarka i aktivistica, bila je u kućnom pritvoru kada je dobila Nobelovu nagradu za mir 1991. Na dodjelu su išli njezini sinovi, a iznos od 1,3 milijuna dolara, koliko je iznosila novčana nagrada, dala je za razvoj zdravstva i obrazovanja stanovnika Mijanmara. Kineski književni kritičar i aktivist za ljudska prava Liu Xiaobo dobitnik je Nobelove nagrade za mir 2010. godine, ali mu je onemogućen odlazak na dodjelu nagrade jer je bio politički zatočenik.

Na svečanoj dodjeli u Stockholmu 10. prosinca uručene su Nobelove nagrade za 2017. godinu, za fiziku, kemiju, medicinu, književnost i ekonomije. Nagrade je uručio švedski kralj Carl XVI. Gustav. Ovogodišnji su dobitnici uz diplome i medalje dobili i devet milijuna švedskih kruna (oko 900.000 eura). Nešto prije, istog dana, u Oslu je uručena i Nobelova nagrada za mir.

Pa, čestitamo im.

…………………

PRIREDILA: Snježana STANIN

Snježana Stanin nastavnica je mentorica. Predaje fiziku u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Jedan je od autora zbirki Fizika oko nas za sedmi i osmi razred. Voditeljica je Županijskoga stručnog vijeća fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije. Autorica je triju radijskih kvizova (više od 200 emisija).

Vezani članci
Školski portal: Prodajem Pinokija

Prodajem Pinokija

U ovoj drugoj, gudačkoj, ništa im se ne da, sve…

Školski portal: Druga strana medalje

Druga strana medalje

Naime, dosta pojedinaca drži da mogu raspolagati našim slobodnim vremenom.…

Školski portal: Nova učenica u razredu

Nova učenica u razredu

Ne zaostaje za drugom djecom, jer gradivo lovi svojim ritmom,…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj

Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj

… važno svim dionicima odgojno-obrazovnog sustava…

Školski portal: Lektiru obrađujemo na zanimljiv i kreativan način

Lektiru obrađujemo na zanimljiv i kreativan način

... odijevaju Crvenkapičinu haljinu, lovčev šešir…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…